Europska komisija predstavit će sutra tekst izvješća o napretku Bosne i Hercegovine, doznaje Večernji list od europskoga izvora. Prema izvorima iz Bruxellesa, ovaj dokument trebao bi biti umjereno pozitivno obojen, čime bi se dao još jedan poticaj vlastima kako bi pokušale do kraja godine usuglasiti ključne reforme te sazvati Međuvladina konferencija EU-a i BiH u vrijeme mađarskog predsjedanja Unijom, piše Večernji list BiH.
Taj pozitivni dio izvješća ponajprije se odnosi opet na odluku europskih institucija, odnosno odluku Europskog vijeća koje je u ožujku ove godine donijelo odluku o otvaranju pristupnih pregovora s ovom zemljom. Zahtjev za članstvo u Europskoj uniji BiH je podnijela u veljači 2016., a status zemlje kandidatkinje dodijeljen joj je u prosincu 2022. Velik je to korak za Bosnu i Hercegovinu, ali i za Europsku uniju. Nakon što je Europska komisija zaključila da je BiH u dovoljnoj mjeri ispunila uvjete, Bruxelles je dao zeleno svjetlo za početak pristupnih pregovora. No, ta odluka imala je uvjet. Odnosno, da bi se dobio formalni datum, potrebno je usuglasiti četiri zakonska propisa, uključujući usuglašavanje viznog režima prema Rusiji odnosno Turskoj, Kini...
Bez popusta
Uz to, od BiH se očekuje i imenovanje glavnog pregovarača, odnosno trojice njih, dok bi Europska komisija trebala predstaviti pregovarački okvir između BiH i Unije. O tome da neće biti popuštanja Bosni i Hercegovini, nagovijestila je stara i buduća predsjednica EK Ursula von der Leyen, koja je prošloga tjedna također bila u svojevrsnoj turneji ohrabrenja svim zemljama zapadnog Balkana. No, najvažnije što je istaknula jest da će proširenje EU biti prioritet u njezinu drugom mandatu.
Naglasila je da će pristupanje država kandidatkinja ovisiti isključivo o provedbi reformi koje se od njih očekuju. Ova izjava dolazi u trenutku kada BiH očekuje objavu izvješća o napretku, što bi moglo otvoriti put k organizaciji Međuvladine konferencije s EU-om do kraja godine, označavajući službeni početak pregovora o članstvu. Von der Leyen je istaknula da, unatoč izazovima, BiH nije propustila priliku za napredak prema EU. Kazala je da proces pristupanja ostaje temeljen na zaslugama, naglašavajući da su potrebne brze i učinkovite reforme kako bi se osigurao uspjeh.
- Ne vidim da su (zakoni) neka krupna politička pitanja oko kojih se ne možemo dogovoriti - kazala je njezina sugovornica Krišto, naglašavajući važnost zajedničkog rada na postizanju ciljeva. Krišto je potvrdila da je BiH usuglasila sporazum s Frontexom radi boljeg nadzora nezakonitih migracija te da se sprema potpisivanje sporazuma s Eurojustom. Očekuje se da će već ovoga tjedna biti potpisan i sporazum o suradnji, što je ključno za daljnje korake k europskoj integraciji. S obzirom na predstojeće izvješće o napretku, očekivanja su velika da će se do kraja godine organizirati Međuvladina konferencija s EU-a.
Ova konferencija bi označila službeni početak pregovora o članstvu BiH, što bi bio ključan korak u integracijskim procesima. Bez obzira na želju za napretkom, trenutačna politička klima i ponašanje ključnih aktera otežavaju realizaciju reformi koje bi omogućile brže integracije. U konačnici, BiH se suočava s ozbiljnim izazovima na svom putu prema EU, a postizanje stabilnosti i suradnje među političkim strankama različitih nacionalnosti pripadnosti ključno je za budućnost zemlje. To se najsnažnije reflektira na rad Vijeća ministara, čiji rad uvelike ovisi o suradnji vodećih političara u zemlji.
Konaković najnervozniji
Ponajprije okupljenih oko petorke: HDZ-a BiH, SNSD-a te SDP-a BiH, Naroda i pravde i Naše stranke. Do jučer nije bio usuglašeno održavanje novoga sastanka zbog međusobnih prijepora bošnjačkih i srpskih stranaka. Zbog toga će ponovno čelnik HDZ-a BiH Dragan Čović, kako doznajemo, posredovati kako bi uopće došlo do susreta na najvišoj razini. Naime, prošlotjedni sastanak otkazan je zbog obveza čelnika SNSD-a i predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika koji je nazočio okupljanju čelnika BRICS-a u Kazanju.
Čak i unatoč tome što RS formalno nije država. S tim uslijedila su vrlo nervozna reagiranja čelnika NiP-a Elmedina Konakovića, čija je stranka u rasulu nakon loših izbornih rezultata. Iznosio je ocjene oko ruskoga utjecaja u BiH, kritizirao Dodika, a onda i Bakira Izetbegovića, koji mu nije ostao dužan, otvarajući političke fronte kako bi maskirao vlastite probleme.