Proširenje Europske unije bit će apsolutni prioritet, a BiH u tom smislu može računati na partnerski odnos Unije kada je riječ o idućim iskoracima koje treba napraviti na tom putu, sažetak je ovo ključnih političkih poruka koje su se mogle čuti drugog dana posjeta predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen, a koja je nakon sastanka s predsjedateljicom Vijeća ministara Borjanom Krišto podsjetila kako je BiH daleko odmaknula uz jako puno posvećenosti, odlučnosti i napornog rada, piše Večernji list BiH.
Otvaranje pregovora
Sada smo u fazi u kojoj je donesena odluka o otvaranju pregovora, a kako bi se oni formalno i otvorili, potrebno je uraditi još posla.
- Znamo da naporno radite na usvajanju zakona u temeljnim oblastima - poručila je ona, dodavši kako najiskrenije želi da zemlja pravi iskorake k EU. BiH je, podsjetila je, bezbroj puta u prošlosti pokazala da se može ostvarivati rezultat kada se nastupa jedinstveno te se nada da će u budućnosti vidjeti još toga. Prenijela je poruku kako će tijekom njezina drugog mandata proširenje biti apsolutni prioritet, poručivši kako je ključno nastaviti zajedno na ovom putu sa svim alatima i sredstvima da to postane realnost.
- Ja sam odlučna da ovo zaista bude pravi zajednički iskorak, zajedno s BiH - poručila je Von der Leyen. Naglasila je i kako ona i predsjedateljica Krišto dijele istu viziju, viziju u kojoj je BiH punopravna članica EU-a. U kontekstu gospodarske podrške naglasila je važnost Plana rasta koji će otvoriti tržište kompanijama iz BiH, uz nužne reforme, kao i osigurati financijsku podršku zemlji. Poručila je kako stoje na raspolaganju kako bi se finalizirao ovaj posao, istaknuvši kako BiH zaslužuje tu priliku te kako zna da s druge strane ima dobre i snažne partnere. Druga inicijativa je Investicijski plan za zapadni Balkan koji puni četvrtu godinu i koji je do sada mobilizirao više od 3 milijarde eura investicija. Spomenula je ulaganje u čistu energiju, podsjetivši kako je više od 30 posto energije u BiH već iz hidroelektrana i vjetroelektrana te ukazala na podršku projektima poput vjetroelektrana u Zapadnohercegovačkoj županiji i Vlašiću koje će moći opskrbljivati 100 tisuća kućanstava. Krišto je izrazila zahvalnost što je predsjednica Von der Leyen na početku novog mandata odabrala upravo regionalnu turneju i posjet Bosni i Hercegovini. Ova gesta potvrđuje važnost koju Europska unija pridaje procesu proširenja, što je posebice naglašeno na sastanku dviju visokih političkih dužnosnica. Krišto je tijekom razgovora iskazala uvjerenje kako će Bosna i Hercegovina biti integralni dio sa svim zemljama regije u procesu provedbe Plana rasta, svjesna obveza i reformi koje se od institucija Bosne i Hercegovine očekuju. Naglasila je kako se uz odlučnost, suradnju i zajednički rad te uz potporu Europske unije može ostvariti zajednički cilj – punopravno članstvo Bosne i Hercegovine u Europskoj uniji.
Na sastanku je potvrđeno da će Europska komisija doznačiti dodatnih 20 milijuna eura Vijeću ministara za sanaciju štete nastale u bujičnim poplavama. U tijeku je i priprema prijave za Fond solidarnosti, kao instrumenta koji zemlje članice mogu koristiti u slučaju prirodnih katastrofa.
Uvjet za prijavljivanje na Fond solidarnost je iznos šteta koje su posljedice prirodnih nepogoda, a koji treba biti 0,6 posto bosanskohercegovačkog bruto nacionalnog dohotka. Procjene koje su do sada iznesene potvrđuju kako je taj iznos i veći. Stoga će BiH, očekivanja su, imati pravo na iznos do 160 milijuna maraka podrške iz Fonda.
Značajan trenutak
Predsjednica Europske komisije stiže u trenutku kad se zemlja suočava s brojnim izazovima; prvim kako sanirati ogromne štete nastale uslijed poplava i odrona, zatim kako prevladati politička neslaganja uslijed kojih je i dalje na čekanju ispunjavanje preduvjeta za ulazak u ambiciozni Plan rasta Europske komisije, ali i usvojiti preostala zakonska i druga rješenja kako bi zemlja i formalno počela pregovore s Europskom unijom. Ipak, sam posjet predsjednice Europske komisije zemljama zapadnog Balkana potvrđuje neupitnu želju i namjeru Bruxellesa za snažnijom podrškom ovom dijelu Europe kako bi se što prije uskladio s pravnom stečevinom EU-a te došao u poziciji ući u veliku europsku obitelj, a tome svakako pridonose i geopolitičke okolnosti koje su iz temelja promijenjene nakon početka ruske agresije na Ukrajinu. Ona je promijenila pristup izgradnji integracijske i sigurnosne arhitekture na jugoistoku Europe, slijedom čega je došlo i do snažnog zaokreta u EU, koji je postao svjestan potrebe brže integracije zemalja zapadnog Balkana u Uniju te su pred BiH, kao i ostale zemlje okružja, iznimne prilike, kako u političkom tako i u ekonomskom smislu.
