Vlada Federacije BiH, na prijedlog Federalnog ministarstva prostornog uređenja, donijela je zaključak o prihvaćanju strategije dugoročne obnove zgrada u Federaciji BiH za razdoblje do 2050. Vlada će ovu strategiju dostaviti Parlamentu FBiH radi razmatranja i donošenja. Radi se o razvojnom dokumentu koji predstavlja strateško opredjeljenje na zahtjeve energetske tranzicije i ublažavanje posljedica klimatskih promjena.
Obnova zgrada u cilju povećanja energetske učinkovitosti i smanjenja emisija CO2 predstavlja razvojni fokus ovog dokumenta. U obrazloženju je navedeno da će Vlada FBiH donošenjem i provedbom strategije dati puni doprinos poboljšanju ključnih makroekonomskih indikatora kao što su rast BDP-a, zatim zaposlenosti, kao i životnog standarda građana te smanjenje trgovinskog deficita. Zakonska osnova za prihvaćanje strategije sadržana je u smjernicama EU-a o energetskoj učinkovitosti i o energetskim karakteristikama zgrada, čija je provedba obvezna u skladu s ugovorom o osnivanju Energetske zajednice, akcijskim planom za energetsku učinkovitost FBiH i odlukom o izradi sektorske strategije dugoročne obnove zgrada u FBiH.
U razlozima za donošenje navodi se da se ova strategija bazira na projekciji energetskog sektora iz Integriranog plana za energiju i klimu BiH, predstavljajući njegov provedbeni dokument za komponentu energetske učinkovitosti. Definirana su strateška opredjeljenja naspram dugoročne obnove zgrada u FBiH do 2050., uključujući opredjeljenja za tri desetogodišnja razdoblja, do 2030., 2040. i 2050., a u cilju energetski visokoučinkovitog i dekarboniziranog fonda zgrada do 2050. Obrazloženo je da obnova stambenih i nestambenih zgrada primjenom mjera energetske učinkovitosti producira manje gubitke energije, odnosno smanjenje potrebe za energijom, a čime se generiraju uštede u proračunima (javnim i privatnim) i postiže smanjenje emisija CO2.
Intenzivna obnova doprinosi povećanom zapošljavanju kroz razvoj građevinskog sektora (inženjerske usluge, proizvodnja građevinskih materijala i proizvoda te građevinske operative) te se povećava vrijednost i životni vijek obnovljenih zgrada, komfor i kvaliteta unutarnjeg zraka. Naglašeno je da je na putu BiH k EU nužno bolje korištenje fondova EU-a za financiranje razvojnih prioriteta. Strategijom je definirana i procjena potrebnih ulaganja, za što je istaknuto da će biti potrebno koristiti sve raspoložive izvore financiranja poput proračuna različitih razina vlasti, dostupnih fondova EU-a, ulaganja kompanija - pružatelja energetskih usluga, zatim ulaganja iz sustava obveza energetskih ušteda, kao i javno-privatnog partnerstva te povlaštenih zajmova. •