Keramičar Goran Čolić (25) iz Bosanske Dubice lani je došao na ideju da na na ravnici podno Save posadi kikiriki. Rezultat njegovog ulaganja bio je znatno veći nego što je očekivao, međutim problem je u tom što za sada nema kupce.
“Moja majka duže od 15 godina za kućne potrebe sadi kikiriki i znao sam da kod nas može uspjeti. S djevojkom sam se dogovorio da uzmemo sjeme od mame i zasadimo jednu parcelu i da se okušamo u proizvodnji, nadajući se da ćemo imati tržište, budući da kikiriki, koliko je meni poznato, nitko u BiH ne uzgaja”, započeo je i nastavio.
“I prošle godine smo plan pretočili u djelo posadivši oko dva duluma. Na naše iznenađenje, proizvodnja je bila uspješna, a prinos je dostigao oko 400 kilograma kikirikija u ljusci i to baš onakvog kakav kupujemo u trgovinama”, ispričao je Čolić i dodao kako proizvodnja uopće nije zahtjevna i da je radio po majčinim uputama.
Ciljano izabrao parcelu
“Uputila me je kako i što raditi, a dio potrebnih informacija pronašao sam i na internetu. Uzgoj biljke kreće u svibnju kad prođu kasni mrazovi. Voli plodno rastresito zemljište pa sam ciljano izabrao parcelu pored Save. Uzgoj biljke je najsličniji kao kod krumpira i vadi se iz zemlje u devetom mjesecu nakon čega se suši”, istaknuo je te otkrio kako je zbog poplava ove godine odustao od sadnje. Također, dodao he i da mu na ruku nije išlo ni tržište interes za kikiriki proizveden u Bosanskoj Dubici gotovo i ne postoji.
“Jako ga je teško prodati, ljudi su skeptični, navikli na kikiriki iz trgovine koji se uzgaja pitaj boga gdje, sumnjaju da se kod nas uopće može proizvesti. Istini za volju, nisam se pretjerano ni potrudio robu plasirati na tržište. Samo sam oglasio prodaju na internetu, a cijena je bila osam KM (oko 4 eura) po kilogramu. Sa firmama koje se bave otkupom nisam kontaktirao”, rekao je za Glas Srpske. Planira, govori, i iduće godine zasaditi kikiriki ako bi pronašao sigurne kupce.
“Puno je otežavajućih okolnosti na mom putu, ali imam volju i želju za radom. Nemam sušaru, kikiriki sam sušio na suncu, a potom u mrežastim vrećama na zraku. Nemam čak ni stroj za pakiranje, niti vlastito zemljište, već ga moram iznajmiti”, ispričao je Čolić.
Benefiti kikirikija i upozorenje
Kikiriki, biljka iz porodice mahunarki, jednogodišnja je biljka koja se uzgaja zbog sjemenki, odnosno plodova. Kikiriki je izvor kvalitetnih proteina, masti, ugljikohidrata, vlakana, vitamina i minerala. Porijeklom iz Južne Amerike, a u Europu je prenesen u 15. stoljeću.
Danas se kikiriki uzgaja u mnogim dijelovima svijeta. Riječ je o biljci koja voli toplinu i sunčevu svjetlost. Uzgaja se na dubokim, plodnim tlima. Sjeme kikirikija se sije u proljeće, a berba se obavlja u jesen. Kikiriki se može konzumirati sirov, pržen, pečen ili kuhani. Također se koristi za izradu ulja, mlijeka, namaza i drugih proizvoda.
Manji rizik od srčanog udara
Osobe koje jedu više obroka kikirikija tjedno imaju manji rizik od srčanog udara u odnosu na osobe koje jedu kikiriki manje od jednom tjedno. Kikiriki treba jesti bez dodatka soli i sirov, jer je zdraviji u odnosu na prženi i slani kikiriki.
No, treba napomenuti da je alergija na kikiriki jedna od pet najčešćih alergija na hranu, kako kod djece, tako i kod odraslih osoba. Zbog toga se konzumacija ne preporuuje prije navršene druge godine, a i tada samo u obliku namaza jer se dijete može ugušiti jedući plod kikirikija kao zasebnu namirnicu.
Kako dobro! Svaka čast na hrabrosti