Ladice sudova u BiH na različitim razinama zatrpane su s više od dva milijuna neriješenih predmeta za koje će ako se ne promijeni zakon, trebati više od 20 godina da se oni pravno-formalno dovrše.
Prema službenim informacijama Visokog sudbenog i tužiteljskog vijeća (VSTV), najveći dio neriješenih predmeta odnosi se na predmete u ovršnom postupku za potraživanja male vrijednosti, većinom za naplatu potraživanja za izvršene komunalne usluge. U istom izvješću se navodi kako u pravosudnim institucijama u BiH postoji i značajan broj neriješenih kaznenih i građanskih predmeta.
Kako bi se konačno anulirao jedan pravni nonsens, koji je specifičan za BiH, u Strategiji za reformu sektora pravosuđa u BiH za razdoblje od 2014. do 2018., čije donošenje i provedbu uvjetuje Europska unija, rješavanje predmeta za naplatu potraživanja za izvršene komunalne usluge prvi je važan korak u rješavanju problema neriješenih predmeta na sudovima u BiH. U sklopu Strategije, koju posjeduje “Večernjak”, previđena je žurnija izmjena Zakona o ovršnom postupku i uspostavljen učinkovit ovršni postupak u rješavanju komunalnih predmeta. Potrebno je, kako piše u Strategiji, što žurnije donijeti planove za rješavanje starih i drugih neriješenih predmeta u pravosudnim institucijama u BiH. Traži se afirmiranje instituta sudske nagodbe, medijacije i arbitražu kao alternativnog načina rješavanja sporova. Prema izvješću Visokog sudbenog i tužiteljskog vijeća (VTSV), zbog neplaćenih dugova komunalnim predmetima, zarobljena sredstva su u vrijednosti većoj od jedne milijarde KM. Utemeljenje privatnih agencija za naplatu tih dugovanja od građana jedan su od oblika rješenja koje predlaže VTSV. Po njima su ove aktivnosti u skladu s preporukama Europske komisije za provedbu Strategije za reformu sektora pravosuđa u BiH i Strukturalnog dijaloga koja se odnosi na “uvođenje niza mjera za smanjenje velikog priljeva predmeta neplaćenih komunalnih računa, kao što su rješavanje ‘komunalnih’ predmeta izvan sudova, prijenos izvansudskog dijela izvršenja na privatne ili javne agencije za izvršenje i prijenos izvanparničnih ostavinskih predmeta na notare”.
Sve institucije sektora pravosuđa u BiH trebale su po naputku EU tijekom 2014. izraditi i usvojiti vlastite srednjoročne planove rada, utemeljene na ovoj i drugim strategijama, a zatim i revidirane godišnje programe rada, utemeljene na srednjoročnim planovima rada institucija sektora pravosuđa u BiH.
Sve poduzete aktivnosti, naglašava se u strategiji, trebaju biti koordinirane i u skladu sa srednjoročnim okvirima izdataka na svakoj od razina vlasti u BiH, te moraju biti planirane u proračunima institucija sektora pravosuđa u BiH.