Federalni zavod za zapošljavanje u ovoj godini za provedbu programa aktivnih politika namjerava izdvojiti nešto više od 85 milijuna maraka, a što je znatno veći iznos nego u prethodnoj godini, pri čemu će se raditi na realizaciji niza programa koji su se do sada pokazali iznimno uspješnima kada govorimo o mogućnostima da nezaposlene osobe dobiju priliku za posao ili obuku. Ravnateljica Federalnog zavoda za zapošljavanje Helena Lončar u razgovoru za Večernji list ističe kako se trenutačno čeka usvajanje financijskog plana za ovu godinu, koji će onda otvoriti mogućnost realizacije planiranih programa aktivnih politika.
A te aktivne politike pružit će priliku velikom broju osoba da pronađu posao, prođu obuke, steknu nova znanja i prakse... Pritom, naravno, veliku pomoć Zavodu pružaju i rezultati istraživanja tržišta rada na temelju kojih mogu dobiti uvid u trendove i kretanja, kao i očekivanja samih poslodavaca kada je riječ o planiranju.
Večernji list: Početak godine vrijeme je u kojemu se obavljaju posljednje pripreme u kontekstu programa aktivnih politika zapošljavanja. Kakvi su planovi kada govorimo o 2024.?
- Treba poći od financijskog plana za 2024. godinu, a koji je financijski okvir za sva daljnja planiranja, jer nakon što se plan usvoji u Parlamentu, što trenutačno čekamo, onda možemo praviti programe aktivnih politika. Naravno, već smo u planu odredili iznos sredstava koja ćemo u tom pravcu usmjeriti. Ono što je bitno za ovu godinu, s obzirom na to da i prihodi rastu, jest da raste i iznos sredstava koja smo planirali za aktivne politike. Taj će iznos za 2024. godinu biti 85 milijuna i 299 tisuća maraka.
Večernji list: To je značajno više u odnosu na lani?
- Prošle godine, podsjećam, taj je iznos bio 66-67 milijuna. Pritom treba navesti kako mi svake godine povećavamo visinu subvencije onima koji ostvare to pravo. Kada je riječ o daljnjim aktivnostima, nakon što financijski plan dobije podršku, mi ćemo razraditi programe aktivnih politika na kojima već radimo. Pritom ih nećemo značajno mijenjati u odnosu na programe iz protekle godine, a to su programi koji se odnose na sufinanciranje zapošljavanja, samozapošljavanja, obuku za tržište rada, kao i obuku za poznatog poslodavca. Naravno, tu je i program poljoprivrede, koji već treću godinu kreiramo i provodimo. Moram pritom naglasiti kako se taj, kao i program obuke, pokazao posebno zanimljivim. Kao primjer treba navesti da smo u 2023. godini za poljoprivredu planirali jedan milijun, međutim, zanimanje je bilo veće pa smo relocirali sredstva te godinu zaključili s 2,3 milijuna maraka. Radi se o programu koji se, baš kao i obuka i rad za poznatog poslodavca, zaključuje na dvije godine.
Kada je riječ o prenesenim obvezama, planirali smo oko 52 milijuna po ugovorima koje smo zaključili. Moram navesti i rezultate kada govorimo o realizaciji jer imamo više od 99 posto ugovorenih u odnosu na planirane. To je rekord, a pritom smo osigurali učinkovit sustav poslovanja, funkcioniranja, ugovaranja i praćenja, što je naša interna aktivnost na unaprjeđenju sustava koji su u funkciji aktivnih politika.
Večernji list: Kakvo je stanje kada govorimo o sredstvima za materijalno-socijalnu sigurnost?
- Osim aktivnih politika, mi, kao i službe, imamo i primarnu, odnosno prvu obvezu osigurati sredstva za materijalno-socijalnu sigurnost, a sredstva planiramo u suradnji sa službama prema njihovim zahtjevima i inputima. Tu smo za slučaj potrebe za materijalnu i socijalnu sigurnost osigurali oko 15,5 milijuna. Osim toga, imamo i obvezu prema Fondu za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, a za tu namjenu planirali smo nešto više od 5 milijuna KM. To je, u biti, struktura našeg financijskog plana, a kada prođe Zastupnički, kao i Dom naroda, mi na Upravnom odboru donosimo programe. Već sada intenzivno radimo na pripremi programa tako što neke stvari dorađujemo, no, ponavljam, bitnih promjena što se samih programa tiče neće biti.
Večernji list: Možemo li se osvrnuti na rezultate iz 2023. godine kada je riječ o broju ljudi koji su bili obuhvaćeni mjerama aktivne politike? Kakve su procjene i planovi za ovu godinu?
- Kada govorimo o ovoj godini, naš je plan da se mjerama obuhvati oko 11 tisuća osoba, i to kroz programe koje ćemo realizirati. Kada se pak osvrnemo na podatke iz 2023. godine, kada radimo projekciju, imamo programe koji traju nekoliko mjeseci, a tu su i oni koji traju godinu dana. Bio je veliki naglasak na programima od godinu dana. Mislim da smo za oko 12 tisuća osoba dali podršku za zapošljavanje. Upravo radimo analizu svih brojki te ćemo imati cjelokupnu strukturu, od starosne i spolne, preko obrazovanja pa do duljine čekanja na evidenciji. U tom kontekstu treba ukazati na činjenicu da imamo jako dobre sustave za izvješćivanje.
Večernji list: Koliko u planiranju pomažu istraživanja o tome što poslodavci danas traže na tržištu rada?
- Takva istraživanja su nam od iznimne koristi. Na godišnjoj razini provodimo istraživanje tržišta rada, sada je u fokusu 2023./2024. te kroz različita pitanja dobivamo povratne informacije o interesu poslodavaca, deficitarnim zanimanjima, što se najviše traži, koji su najveći problemi, hoće li se dodatno zapošljavati... Vodimo u tom kontekstu računa prilikom izrade programa, a pritom treba podsjetiti kako imamo i programe koji nisu izričito definirali u kojoj se vrsti djelatnosti trebaju zaposliti ljudi. Drugim riječima, ti programi otvaraju prostor poslodavcima da ispune svoje potrebe, počevši od zanata pa do visokog obrazovanja. Ono što moraju poštivati su kriteriji. U svakom slučaju, naši rezultati istraživanja pokazuju da su poslodavci zadovoljni podrškom koja im iznimno znači s obzirom na ukupne okolnosti. Nama su uvijek u interesu nezaposlene osobe, a pomažući njima dajemo podršku poslodavcima kako bi osobe dobile posao.
Večernji list: Aktualna je tema nedostatak radnika u određenim djelatnostima, ako i uvoza radne snage. Kakvi su vaši pogledi na to?
- Zanimanje za strance veće je iz godine u godinu, a to je europska stvarnost. Tako i u BiH postoji problem pronalaska radne snage u podređenim područjima, najviše u građevinskom sektoru, kao i onima gdje imamo situaciju da ljudi iz BiH odlaze u Europu kako bi ostvarili bolje uvjete rada i bolje naplatili svoj rad. Ipak, nije toliko velika potražnja za radnim dozvolama koliko se poslodavci muče provesti sve procedure. To ipak nije u ingerenciji Zavoda. •