Ohrabruju prvi tonovi izjava nakon sastanka vodeće hrvatske i bošnjačke stranke HDZ-a BiH i SDA kako bi se konačno počela spuštati temperatura nakon posljednjih izbora. Ova očigledno buduća garnitura vlasti stoga ima i veliku odgovornost, ali i prigodu razriješiti brojna otvorena pitanja koja se godinama produbljuju, čime se narušava i povjerenje ovih dvaju naroda, zemlja udaljuje od euroatlantskih integracija te gubi svoje najvrjednije potencijale - ljude koji svoju sreću pronalaze izvan njezinih granica, piše Večernji list BiH.
Eliminirati “fenomene”
Kako se doznaje, čelništva dviju stranaka nakon sastanka u Sarajevu pokrenula su rješavanje niza najvažnijih pitanja čijim rješavanjem bi se posve relaksirali odnosi i zakopale ratne sjekire. Za hrvatsku stranu, prije svega, prvi test iskrenosti svih odnosa je pitanje izmjene Izbornog zakona kako bi se onemogućilo preglasavanje te izbjegavanje fenomena “Komšić” koji se pokušao na posljednjim izborima prenijeti i na Dom naroda Federacije BiH.
Na sastanku je otvoreno poručeno kako se vjeruje su bošnjački politički prvaci usmjeravali dio svojih birača kako bi poziciju hrvatskog člana bh. Predsjedništva zauzeo Željko Komšić dominantno glasovima bošnjačkih birača, ali i vodeći kampanju kojoj je cilj bio zagaditi hrvatsko-bošnjačke odnose te mobilizirati protuhrvatski politički blok. To je bilo i dio strategije za izbor izaslanika u federalni Dom naroda. Planovi su, međutim, definitivno propali onoga trenutka kada je Središnje izborno povjerenstvo “iščupalo” jednoga Hrvata iz Zeničko-dobojske županije u kojoj su bošnjačke stranke ugurale čak šestoricu Hrvata zastupnika.
Kampanja mržnje i prijetnji koju je prije svih promovirao Komšićev PR tim imala je i suprotni učinak pa su hrvatske stranke okupljene oko HNS-a BiH ostvarile rezultat kakav nije zabilježen u posljednjih 20 godina. Sve to, ali i odbijanje bošnjačkog bloka s ljevice, vratilo je vodeće hrvatske i bošnjačke stranke u realnost. To će podrazumijevati da će u ovome mandatu obje strane morati pristati na određene ustupke, ali i promjenu načina ponašanja. To apsolutno podrazumijeva odustajanje od unitarizma i poništavanja prava Hrvata jer je u suprotnom posve očekivana reakcija hrvatske strane o obnovi Herceg Bosne i trećeg entiteta. Kod hrvatskih političara i naroda to prije svega podrazumijeva daleko veću odgovornost prema državi BiH i zajedničkim vrijednostima.
Rat kao zapreka
Najveće podjele izazivaju interpretacije posljednjeg rata kao i uspostavljene “istine” kod obiju strana. S jedne strane hrvatski političari trebaju prestati s izjavama koje bi se mogla razumjeti kao podržavanje bilo kakvih zločina počinjenih za vrijeme rata, dok pak bošnjačka strana treba prestati s korištenjem presuda, ponajprije Haaškoga tribunala u slučaju šestorice nekadašnjih dužnosnika Herceg Bosne kao alibija za obespravljivanje Hrvata u BiH. Bošnjački pak dužnosnici trebaju prestati predstavljati herojima čak i postrojbe i pojedince koji su činili masovne zločine. Bošnjačka strana, uz politička prava, treba pokazati širinu i osigurati sva kulturna prava Hrvatima. •