Izbor rukovodstva Federacije BiH očekuje se u četvrtak, za kada je sazvana sjednica Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH, piše Večernji list BiH. Među kandidatima za predsjednika i dopredsjednike Federacije BiH su prijedlozi HDZ-a, SDA i SDP-a - Lidija Bradara, Refik Lendo i Igor Stojanović. Uz njihove koalicijske partnere novo čelništvo FBiH trebalo bi dobiti uvjerljivu većinu. Očekivanja od budućeg predsjednika i dopredsjednika Federacije BiH su, međutim, potpuno različita.
Potpisi, većina, izbor...
Većina unutar "sedmorke" očekuje da izgledni dopredsjednik iz bošnjačkog naroda Refik Lendo (SDA) ne opstruira izbor nove Vlade FBiH u kojoj ne bi bilo njegove stranke. Ima i onih, pa i unutar "sedmorke", koji smatraju da je to nerealno i da SDA neće odustati od jedinog sredstva koje tu stranku održava u vlasti, a to je utjecaj dopredsjednika FBiH na izbor Vlade. Na konačan rasplet na federalnoj razini vjerojatno ćemo čekati još neko vrijeme, bar dok se ne vidi kakve su stvarne namjere onih koji budu izabrani za predsjednika i dopredsjednike Federacije BiH. Dakako, ne treba isključiti ni moć tumačenja ili nametanja odluka visokog predstavnika. Simboličko prikupljanje potpisa podrške zastupnika i izaslanika u Parlamentu FBiH, koje je najavio predsjednik SDP-a BiH Nermin Nikšić, trebalo bi pokazati kako postoji uvjerljiva većina koja ga je spremna podržati kao federalnog premijera. Proceduralno-pravno, to nema nekog značaja jer su jasno propisani uvjeti kako se dolazi do imenovanja premijera Federacije BiH. Bez suglasnosti predsjednika i dopredsjednika FBiH Nikšić, ni bilo tko drugi, ne može postati premijer. Potpisi bi, ipak, mogli potvrditi da koalicija oko SDP-a još uvijek postoji u Federaciji BiH i da je nesporazumi na državnoj razini nisu ugrozili. Ako Nikšić prikupi više od 50 potpisa u Zastupničkom domu, koliko je natpolovična većina za donošenje odluka, to će doista biti potvrda funkcioniranja "sedmorke". No, ako Stranka za BiH i NES odluče uskratiti ili povući potpise, a ni to nije isključeno ako se ne udovolji njihovim zahtjevima, preostala koalicija oko SDP-a zajedno s HDZ-om BiH imala bi 45 glasova. A i to pod uvjetom da SDA u međuvremenu nije na svoju stranu "privukao" još nekog od zastupnika iz stranaka "sedmorke". Dakle, prikupljanje potpisa više je organizirano za unutarnje potrebe "sedmorke" kako bi se provjerilo na kakvu snagu u Parlamentu FBiH može računati. Bez obzira na to, pojedine stranke sve do samog glasovanja u Parlamentu mogu kalkulirati s potporom Nikšiću kao premijeru. Dosadašnje glasovanje u oba doma entitetskog Parlamenta pokazalo je da većina funkcionira. Demonstriralo se to pri izboru rukovodstva Zastupničkog, a potom i Doma naroda. Izglasan je i entitetski proračun uz amandmane HDZ-a i "sedmorke".
Državna razina i vlast
Za to vrijeme vlast na državnoj razini čini se stabilnom. Vijeće ministara BiH donijelo je svoje prve odluke, a jučer je pokrenuta i procedura koja bi se ubrzo trebala okončati izborom novog rukovodstva Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA), koju mnogi vide kao ključnu polugu moći SDA. Kompletiranje uspostave državne vlasti također se očekuje ovog tjedna. Za 16. veljače sazvana je i konstituirajuća sjednica Doma naroda Parlamenta BiH, na kojoj se očekuje i izbor novog rukovodstva ovog doma.
Postojeća većina u Zastupničkom imat će većinu i u Domu naroda iako je pozicija bošnjačkih partnera značajno oslabljena time što, od pet Bošnjaka, trojica dolaze iz bloka SDA - DF, a po jedan iz SBiH i NiP-a. Ostane li SBiH pri stavu da nije dio većine na državnoj razini, u Domu naroda će postojati tijesna većina od 8 izaslanika, od kojih četiri u Klubu Srba, tri u Klubu Hrvata i jedan u Klubu Bošnjaka.