Posljednji sastanak koji su održali lideri HDZ-a BiH Dragan Čović i SDA Bakir Izetbegović, a uz posredovanje američkog veleposlanika Erica Nelsona i šefa Izaslanstva Europske unije u BiH Johanna Sattlera, poslužio je kao prvi, ali iznimno važan korak u procesu realizacije ranije postignutog sporazuma o promjeni Izbornoga zakona Bosne i Hercegovine.
Iako je isti potpisan na ljeto prošle godine, osim pitanja Mostara, nije se napravilo mnogo u procesu promjene Izbornog zakona, iako je hrvatska strana konstantno pozivala na dogovor.
Uloga svjetskih sila
Čini se kako su ti pozivi urodili plodom, a dokaz je situacija u kojoj se sve više govori o potrebi promjene izbornog zakonodavstva kako bi se osiguralo legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda, a posebno raduje činjenica da su predstavnici SAD-a i Europske unije svjesni kako je ovo problem koji se mora riješiti što prije na zadovoljstvo svih triju naroda.
Iz dobro obaviještenih izbora doznajemo kako je postignut dogovor prema kojemu HDZ Bosne i Hercegovine i SDA trebaju dostaviti svoje verzije promjene Izbornog zakona te bi se na nekom od idućih sastanaka pokušalo doći do kompromisnog prijedloga koji bi se nakon toga uputio u proceduru u Parlamentarnu skupštinu BiH.
Cilj je, a to zagovaraju i predstavnici međunarodne zajednice, da se do lipnja riješi pitanje promjene Izbornog zakona kako bi BiH konačno stekla uvjete za dobivanje statusa kandidata te kako bi se u većoj mjeri okrenula rješavanju reformskih zadataka koji stoje pred zemljom.
Takav stav ne iznenađuje jer je poznato kako je navedeno pitanje jedno od onih koji opterećuju međunacionalne odnose u Federaciji BiH, a što se izravno odražava i na državu. Medijacija i konstruktivan pristup koji provode SAD i EU trebao bi rezultirati pomacima i konačnom realizacijom sporazuma kojim su se stranke obvezale početi s izradom izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH kako bi se osigurao legitiman izbor i legitimno političko predstavljanje konstitutivnih naroda i građana na svim administrativno-političkim razinama, u Predsjedništvu BiH i domovima naroda, kao i osiguralo aktivno i pasivno izborno pravo svakoga građanina na cijelom teritoriju Bosne i Hercegovine.
Za provedbu onoga dogovorenog zalaže se i susjedna Republika Hrvatska svojim konstantnim podsjećanjem za potrebu ostvarivanja ravnopravnosti kroz Izbornoga zakon.
Ovo je pitanje od iznimnog značenja za Hrvate u BiH jer bi, donošenjem novog Izbornog zakona, a sukladno presudama Ustavnog suda, imali utjecaj na izbor svojih političkih predstavnika u domove naroda i Predsjedništvo BiH.
Načela Ustava
Time bi se jednim značajnim dijelom krenulo k operacionalizaciji konstitutivnosti na kojoj počiva Ustav BiH.
I sami Ustavni sud u odluci U-23/14, po apelaciji Bože Ljubića, podsjetio je na opće načelo demokracije da vlast u državi proistječe iz naroda i pripada narodu.
Iz Ustava Bosne i Hercegovine slijedi da je Ustav Bosne i Hercegovine kao narod označio konstitutivne narode koji zajedno s ostalima i građanima Bosne i Hercegovine čine zajednicu državljana koja jednakopravno ostvaruje vlast preko svojih predstavnika, a pravo na demokratsko odlučivanje ostvaruje se legitimnim političkim predstavljanjem koje mora biti utemeljeno na demokratskom izboru te zajednice državljana koju predstavlja i čije interese zastupa.