Ove godine u Federaciji BiH tijekom proljetne sjetve zasijano je više površina nego ranije, međutim, zbog činjenice da je cijena gnojiva bila iznimno visoka, kao i da subvencionirane količine nisu stigle na vrijeme, očekivanja su kako će prinosi biti manji, piše Večernji list BiH. U tijeku proljetne sjetve uglavnom se sijao kukuruz i ostale kulture dok se najesen u većoj količini sije pšenica, a upravo tada očekuju se i nešto bolji rezultati.
Očekivanja
Nedžad Bićo, predsjednik Udruge poljoprivrednika FBiH u razgovoru za Večernji list upozorava kako je nažalost subvencionirano gnojivo stiglo prekasno, u vrijeme kada se proljetna sjetva već bila obavila. Kaže kako je zasijano više, no upravo zbog gore navedenog razloga, struka očekuje nešto manje prinose u odnosu na godinu ranije.
No, pomoć s federalne razine u obliku goriva (50 litara goriva po hektaru) kao i povećanja ukupnih iznosa poticaja za poljoprivrednu proizvodnju, ističe Bićo, dobre su stvari koje su pomogle domaćim proizvođačima hrane. Zbog toga izražava nadu kako će i u vrijeme jesenje sjetve doći do sličnih mjera kojima bi se u tom slučaju mogli postići puno bolji rezultati. A to je iznimno važno postići zbog globalne situacije koja nameće potrebu okretanja vlastitim resursima za proizvodnju hrane.
Nakon što je ruski napad na Ukrajinu doveo do poremećaja u izvozu žitarica iz tih zemalja iz Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) Ujedinjenih naroda stigla je još jedna loša vijest. FAO je tako objavio prognozu prema kojoj će ovogodišnja žetva žitarica u svijetu podbaciti - prvi put u posljednje četiri godine.
Kada je riječ o BIH, koja je i dalje iznimno ovisna o uvozu, potencijali postoje, a njih je potrebno iskoristiti sustavnim mjerama poput komasacije terena, ali i povećanjem poticaja.
U proračunu FBiH za 2022. godinu odobrena sredstva za poticaj poljoprivredi veća su za 19 milijuna KM u odnosu na prošlogodišnji proračun. Program utroška sredstava kriterijima raspodjele sredstava "Subvencija privatnim poduzećima i poduzetnicima - Poticaj za poljoprivredu" utvrđenih proračunom za 2022. godinu Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva u iznosu od 106,000.000 KM.
Od toga iznosa za novčanu podršku biljne proizvodnje osigurano je 16,165.000 KM, a pritom su precizirani i kriteriji, odnosno uvjeti prijave na program poticaja s jasno utvrđenim minimalnim i maksimalnim površinama izraženim u hektarima dok je 71 milijun predviđen za animalnu proizvodnju, odnosno za proizvodnju različitih vrsta mesa od ribe pa do govedine, ali i za uzgoj izvornih zaštićenih pasmina životinja.
Poticaji
Poticaji biljnoj proizvodnji iznimno su važni u kontekstu podrške onim kulturama koje su osnova prehrane, a koje su i prve na udaru zbog promijenjenih geopolitičkih okolnosti. Federalni program mjera pritom definira da, kada je u pitanju proizvodnja pšenica i raža, klijent ostvaruje pravo na novčanu podršku za proizvodnju na minimalno 1 ha, a maksimalno po kulturi 200 ha krušnih žita dok je kod stočnih žita (stočni ječam, kukuruz, zob i tritikale) precizirano kako klijent može ostvariti pravo na podršku na minimalno 1 ha, a za kukuruz na minimalno 2 ha, a maksimalno po kulturi 200 ha stočnih žita tijekom godine. Stimulira se i proizvodnja krmnog bilja (silazni kukuruz, stočni grašak i grahorice, djetelinsko-travne smjese i djetelina), pri čemu se podrška može ostvariti na minimalno 2 ha, a maksimalno po kulturi 400 ha krmnog bilja tijekom godine. Iz proračuna se stimuliraju i uljarice (uljana repica, suncokret i soja) te se podrška može ostvariti na minimalno 1 ha, a maksimalno po kulturi 250 ha uljarica u tijeku godine. Usporedno s poticajnim mjerama potrebno je provoditi i one dugoročne, a posebno u kontekstu nove strategije poljoprivrede i ruralnog razvoja FBiH do 2027. godine.