Kretanje zajmova i kamatnih stopa u Bosni i Hercegovini u odnosu na regiju je obrnuto proporcionalno stanju u državi u kojoj gospodarstvo posustaje, a istodobno rastu zahtjevi građana za kreditiranjem. Pa ipak, u takvoj situaciji zanimljivo je da su kamatne stope na zajmove samo niže u Hrvatskoj, piše Večernji list BiH.
Po podacima kojima raspolaže Međunarodni monetarni fond, u BiH kamatne stope, primjerice, na stambene zajmove iznose u prosjeku 6,6 posto, što je u odnosu na susjednu Srbiju dvostruko niži iznos.
Održavanje razvoja
U Srbiji su prosječne kamatne stope iznad 14 posto, što je krajnje nepovoljno za tamošnje građane. Istodobno, primjerice, u Hrvatskoj kamatne stope na kredite su osjetno kliznule niže nakon ulaska u Europsku uniju i kreću se oko 6 posto. Nekoliko godina ranije, dok Hrvatska nije bila u EU, kamatne stope na zajmove bile su više nego što je to slučaj s BiH. Više kamatne stope imaju i Crna Gora s 8,7 posto, pa čak i Bugarska odnosno Rumunjska koje su članice Europske unije, kako se navodi u izvješću Međunarodnog monetarnog fonda. Zanimljivo je kako su kamatne stope nešto više na Kosovu odnosno Makedoniji, koje se susreću s jednakim društvenim i ekonomskim iskušenjima, od političkih kriza, nezaposlenosti, lošeg stanja gospodarstva.
Ovakvo stanje s kamatnim stopama zajmova rezultat je konkurencije uglavnom velikih zapadnih bankara, ali i potrebe za održanjem kakvog-takvog kreditnog rasta u zemlji. Prema službenim podacima, poslovanje bankarskog sektora se već duže razdoblje odvija u nepovoljnom okruženju i uvjetima stagnacije gospodarskog razvoja kao posljedice globalne financijske i dužničke krize, recesije i odsutnosti gospodarskog rasta u zemljama EU zone. To dovodi i do već duže vremena prisutne stagnacije bankarskog sektora, što je i razumljivo, imajući u vidu okruženje u kojem posluju banke u FBiH, odnosno u Bosni i Hercegovini.
Pokazuju to najbolje podaci o kreditiranju. Zajmovi, kao najveća stavka aktive banaka, zabilježili su u prošloj godini rast od 3,6% ili 400 milijuna maraka. Na kreditni rast su značajan utjecaj imale promjene tečaja švicarskog franka, tako da je realno kreditni rast bio nešto manji.
Građani prednjače
No, promatrajući ukupni sadržaj podijeljenih zajmova, kreditni rast najvećim dijelom rezultat je rasta zajmova odobrenih stanovništvu. Naime, građani su se zadužili za 5,7 milijardi maraka, čime su zabilježili rast od 5% ili 250 milijuna maraka, a sudjelovanje građana u ukupnom zaduženju povećano je s 48,8% na 49,2% u ukupnim zajmovima.
Zajmovi privatnim poduzećima iznose 5,3 milijardi maraka s neznatnim rastom od 1% ili 78 milijuna maraka, a sudjelovanje je smanjeno s 46,7% na 45,8%. Rast prosječnih kamatonosnih zajmova kod većeg broja banaka za 3,8% nije mogao ublažiti učinak smanjenja prosječne kamatne stope na zajmove, a što je rezultat blagog pada aktivnih kamatnih stopa, što je u konačnici imalo za posljedicu nastavak trenda i pada kamatnih prihoda. To je pogodovalo građanima, a manje bankama.