Naziruća garnitura vlasti u Federaciji BiH i BiH u prigodi je u sljedeće četiri godine definirati i pokušati riješiti brojna neuređena pitanja u zemlji, ponajprije odnose među trima narodima koji su opterećeni nepovjerenjem, piše Večernji list BiH. Pri tome je posve pouzdano kako sva tri naroda imaju “legitimne” strahove, ali i očekivanja što bi druga strana trebala napraviti kao “ustupak”. Hrvatsko pitanje je u posljednjih godinu dana najviše etablirano u BiH, a pravu ekspanziju doživljava nakon posljednjih izbora kada je glasovima bošnjačkih birača nametnut član bh. Predsjedništva Željko Komšić kao nelegitimni predstavnik Hrvata. S druge pak strane, postoje strahovi i kod bošnjačke zajednice kako Hrvati i njihova politika zagovaraju podjelu zemlje te, zajedno sa srpskim čelnikom Miloradom Dodikom, pripremaju sustavno rušenje države BiH, ali i pozicije Bošnjaka.
Podižu cijenu
Posljednji izbori samo su dali nazrijeti kako su ipak “najrealniji” strahovi kod Hrvata, budući da se nastojalo hrvatsko pitanje definitivno riješiti njihovim izbacivanjem iz vlasti. Već su vidljive posljedice takve poruke Hrvatima, od najava tužbe protiv Hrvatske vezane za prijeratnu bh. imovinu u ovoj državi, blokade izgradnje Pelješkog mosta, opoziva Hrvata veleposlanika na brojnim destinacijama u svijetu, ali i odugovlačenja s imenovanjem mandatara za sastav novoga Vijeća ministara. Naime, Komšić se u ovome slučaju samo uklopio u opstrukcije imenovanja novoga saziva Vijeća ministara koje, prije svega, potenciraju bošnjačke stranke kako bi sebi podigle cijenu prije uspostave vlasti. Hrvatski predstavnici bi u sklopu pregovora s bošnjačkim blokom najprije trebale postaviti pitanja međusobnog priznanja temeljnih ustavnih odrednica o konstitutivnosti naroda i njegovih suverenih prava kako više nikada velikobošnjačke politike ne bi došle u mogućnost osporavati prava hrvatskog naroda. To podrazumijeva donošenje državnog i entitetskih ustava i drugih zakona koji bi bili po mjeri Hrvata i drugih dvaju naroda, što uključuje izmjenu Izbornog zakona BiH kako bi se zajamčila mogućnost izbora legitimnih političkih predstavnika, ali i izbjegavanje preglasavanja na svim razinama vlasti kao ustavna kategorija kroz paritet u predstavljanju i koncenzus u odlučivanju. To uključuje i pravičnu raspodjelu javnih prihoda i zaustavljanje privilegiranja većinskih bošnjačkih područja koja dobivaju značajno više novca nego im pripada, ali i simbolične akcije i geste kao što je isticanje znakovlja, zastava i grbova te izbjegavanje mogućnosti da se osporava obilježavanje drugih važnih datuma ovoga naroda, ali i identitetskih pitanja poput prava na materinski jezik, javni radiotelevizijski kanal na hrvatskome jeziku.
Agresor HVO?!
Za Hrvate je posve neprihvatljiv pokušaj da se HVO proglašava agresorom, osporava se Herceg Bosna, čiji su dužnosnici potpisali uspostavu sadašnje FBiH, ali i državnih institucija u Daytonu. S bošnjačke pak strane potenciraju se navodi kako Hrvati žele podijeliti BiH te se često ponavljaju teze o postojanju navodnog plana koji bi bio nastavak ideja koje su zagovarali Cvetković - Maček. Nije tajna ni kako i srpska javnost živi u svojevrsnome “grču” vjerujući kako im upravo političko Sarajevo nastoji ukinuti entitet, što će se očitovati za nekoliko dana kada će se osporavati održavanje manifestacije u povodu Dana Republike 9. siječnja, a koji se u Sarajevu predstavlja neustavnim i koji se karakterizira kao početak progona i genocida na području ovoga entiteta. Sve ove strahove vješto koriste političari produljujući svoje vladanje na štetu svih triju naroda i njihove budućnosti.