Danas je nesumnjivo dokazano da je povećanje varijabilnosti klime izravna posljedica ljudskih aktivnosti. Jedna od najuočljivijih posljedica ovih aktivnosti je staklenički učinak koji je postao sve očigledniji tijekom posljednjeg stoljeća. Vjeruje se da industrijalizacija i brzi rast populacije, kao i povećanje ljudskih aktivnosti, imaju značajan utjecaj na staklenički učinak. Potpuno je točno da su emisije plinova sa stakleničkim učinkom većinom rezultat sagorijevanja fosilnog goriva, krčenja šuma i pretvaranja šumskog zemljišta u ono za poljoprivrednu upotrebu. Od ljudskih aktivnosti koje doprinose stakleničkom učinku, najvažniji su proizvodnja i potrošnja energije te automobili, piše Večernji list BiH.
Utjecaj ljudskih aktivnosti
Do sada su građani u BiH, posebno u Federaciji BiH, imali prigodu preko malih ekrana gledati i slušati Željka Majstorovića, doajena vremenske prognoze i sinoptičara koji je radio kao pomoćnik ravnatelja na Odsjeku za vremenske analize i prognoze Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH. Njegovo ime se uvijek vezivalo uz vremensku prognozu i klimatske ekstreme koji su posljednjih godina redovita pojava u BiH. Odlaskom Majstorovića u mirovinu, u posljednje vrijeme u prilici smo sve češće slušati jednog drugog stručnjaka za kvalitetu zraka i klimatske promjene, fizičara Martina Tajsa, prvenstveno zbog sve većeg zagađenja zraka u nekoliko gradova Federacije BiH, a riječ je o Sarajevu, Zenici i Tuzli. Tais je diplomirani fizičar s višegodišnjim iskustvom u rukovođenju laboratorijem Strojarskog fakulteta u Sarajevu, kao s i višegodišnjim iskustvom u organizaciji okolinskih aktivnosti u FBiH i BiH. Članom je profesionalnih svjetskih i europskih udruženja među kojima se ističu Svjetska meteorološka organizacija, Nacionalni referentni centar za kvalitetu zraka te “EMP TASK FORCE” itd, a bio je i stručni suradnik na izradi prvog nacionalnog izvješća o klimatskim promjenama u BiH.
Osim klimatskih promjena, u mnogim dijelovima svijeta sve je veći problem zagađenost zraka. Čestice, poput prašine i sumpor-dioksida, prelaze dopuštene granice i u gradovima u BiH. O tome postoji li rješenje za smanjenje zagađenosti, što udišemo, kakva je kvaliteta zraka te što učiniti kako bi se stanje popravilo i osigurali bolji uvjeti života, posebno zimi, govori Martin Tais. Kada je u pitanju glavni grad BiH, on smatra da je prevelik broj automobila u pogonu, zagađujuća ložišta te geografski položaj Sarajeva samo neki od razloga što je kotlina glavnog grada BiH u zimskim mjesecima ispunjena štetnim česticama prašina koje se zadržavaju. No, za klimatske promjene koje su nastupile možemo reći da imaju i dobar efekt. Uslijed promjenjivosti vremenskih prilika imamo sreće što puše i sjeverozapadni vjetar. To je dobro jer dolazi druga zračna masa koja, koliko-toliko, očisti Sarajevsku kotlinu. Komentirajući geografski položaj Sarajeva koji također uvjetuje zagađenje zraka, Tais ističe kako dodatni problem predstavlja i veliki broj automobila te zagađujuća ložišta. Prije je ovaj grad uložio ogroman novac kako bi se svi građani grijali na plin. A onaj ugljen koji koriste je vrlo loše kvalitete. Sve čestice koje ispušta ostaju u zraku, kaže Tais ponavljajući da Sarajevo ima svoja prirodna ograničenja i kao takvo ne može izdržati ekspanziju grijanja na ugljen.
Loša kvaliteta ugljena
Također, postoji stanoviti problem velikog broja automobila, ističe on i dodaje kako se to sve događa na lokaciji koja se nalazi u kotlini. Dakle, kotlina ima svoj ‘poklopac’ i sve što zagađujemo ostaje ispod 300 metara od baze. Kad to duže traje, gomila se sve više štetnih čestica. Sreća je kad ima vjetra, kiše ili snijega, naglašava Tais. Što se, pak, ostalih bh. gradova tiče, kada je riječ o zagađenju, situacija je “odavno alarmantna”, smatra on.
Dok je u Zenici i Tuzli povećana koncentracija sumporova dioksida, Sarajevo je najzagađeniji grad štetnim česticama prašine u BiH. Kada je u pitanju Sarajevo, obzirom da je grad u kotlini, jedno od rješenja za smanjenje emisija štetnih čestica prašine bilo bi moguće postići ubrzavanjem prometa i smanjenjem gužvi, čime bi zagađivanje iz automobila bilo do šest puta manje.