Veliki iskorak BiH na njenom putu u EU je učinjen. Predaja zahtjeva za članstvo u EU 15. veljače u Bruxellesu zasigurno je jedna od povijesno važnih datuma u novijoj povijesti BiH. Predsjedatelj Predsjedništva BiH Dragan Čović u razgovoru za Večernji list govori o važnosti ovog koraka, europskom putu BiH, drugom važnom cilju - NATO-u, ali i o unutarnjim pitanjima vezanim uz izmjene Izbornog zakona, Ustava, reorganizacije BiH, vlast...
Večernji list BiH: BiH je dobila datum za predaju zahtjeva za članstvo u EU. Bilo je otpora i s bh. i međunarodne strane. Vi ste ipak bili odlučni da BiH početkom 2016., kako ste i najavili, preda zahtjev?
- U sklopu aktivnosti usmjerenih na predaju zahtjeva smatrali smo nužnim održati kontinuitet djelovanja i inicijative Predsjedništva koja je vidljiva od početka rada ovog saziva. Isticao sam i ponovit ću da je cilj Predsjedništva da se europske integracije BiH u EU učvrste i postanu samoodrživ proces u okviru kojeg će svaki od institucionalnih aktera imati jasno utvrđene obveze i predodžbu o ulozi u tome. EU partneri nisu u proteklom razdoblju navikli na takav pristup s bh. strane. Međutim, on je nužan i zbog značaja koji europska perspektiva ima za stabilnost BiH, ali i zbog činjenice da su u posljednjih nekoliko godina, dok smo se mi u BiH bavili sami sobom, zemlje u regiji ostvarile velike pomake. Sada činimo sve da nadoknadimo izgubljeno vrijeme i propuštene prilike te da se, kao ravnopravni partneri, priključimo Srbiji i Crnoj Gori na putu k EU.
Večernji list BiH: Što za BiH znači sama predaja zahtjeva za članstvo?
- To je svojevrsna kruna napora uloženih u proteklih godinu dana i ostvarenih rezultata, ali ujedno i dodatni motiv za sve političke, institucionalne i upravljačke strukture da nastave graditi europsku budućnost BiH. Predaja zahtjeva je sredstvo koje će dodatno intenzivirati proces europske integracije BiH i održati ovu uzlaznu plutanju kretnja odnosa u BiH, a nama je to prijeko potrebno.
Večernji list BiH: Zašto je bilo otpora?
- Oprez EU po tom pitanju ne bih nazvao otporom, već prvenstveno nenaviknutošću na ovakav način predanog rada i inicijativu koja dolazi iz BiH s jedne strane, a s druge strane rijetko kada možete vidjeti potpuno jedinstvo stavova među zemljama članicama u početnoj fazi bilo kojeg procesa. I u prethodnome razdoblju EU je uvijek postavljao uvjete i to nije sporno, ali je za potpunu i kvalitetnu komunikaciju i razumijevanje između nas i struktura EU upravo nedostajala ta bh. vjerodostojna inicijativa, pojačan interes i stvarana opredijeljenost. Intenziviranjem aktivnosti oko predaje zahtjeva ove odnose nepovratno mijenjamo, uspostavljamo kvalitetniju interakciju s EU i preuzimamo veću odgovornost.
Večernji list BiH: Ipak ste uspjeli uvjeriti europske partnere u opredijeljenosti BiH za napredak prema EU?!
- Dogovoren je službeni datum predaje zahtjeva za članstvo, 15. veljače 2016. Suprotno skepticizmu i brojnim kritikama koje smo ovih dana mogli čuti, ključne aktere smo uspjeli uvjeriti u iskrenu bh. opredijeljenost za napredak prema EU. Predaja zahtjeva je veliki iskorak koji će dodatno učvrstiti europsku perspektivu i približiti je bh. narodima, kao i svima onima koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici jednog od tri konstitutivna naroda u BiH. Istodobno, kroz sveobuhvatan, ali djelotvoran Mehanizam koordinacije moći ćemo procesuirati veliki broj pitanja koja ćemo zaprimiti od EU, a ona će nam pomoći da steknemo detaljan uvid u slabosti postojećeg zakonsko-regulatornog okvira i upravljačkih procesa u BiH, te da ih korigiramo. Isključivo procesom intenziviranja europskih integracija možemo intenzivirati i proces unutarnje konsolidacije BiH, kao suvremene federativno uređene europske države.
Večernji list BiH: Slijedi li aktivacija MAP-a za NATO? Koliko se u tom smjeru napredovalo?
- Aktivacija MAP-a je drugo veliki pitanje na kojem radimo i ono je usko vezano za europski put. Članstvo u NATO-u zasigurno bi, uz opću sigurnost, unaprijedilo obrambene kapaciteti BiH i sposobnost Oružanih snaga, kako u vojnom tako i u civilnom smislu, te spremnost za djelovanje u okviru međunarodnih mirovnih misija. Reforma obrane u BiH se često ističe kao jedna od najuspješnijih. Rekao bih da je tako prvenstveno iz razloga što je ta reforma bila realna, jer je uspješno integrirala tri različite vojne komponente na način da zadrže svoj identitet i tradiciju. To je učinjeno po cijeloj zapovjednoj vertikali tako da možemo reći kako su Oružane snage BiH organizirane prema federalnim načelima i vidimo kako to u praksi funkcionira. Da je se pokušalo ići s nekim centralizirajućim, unitarnim strukturama koje bi imale otklon od identiteta i tradicije svojih sastavnica, mislim da ne bismo ovo postigli.
Večernji list BiH: Je li i ovaj zastoj rezultat političkih prilika?
- Prvenstveno iz političkih razloga u smislu procesa približavanja i pristupanja NATO, stagnirali smo otprilike koliko i na putu prema EU, pa i po tome vidimo koliko su ta dva procesa međusobno povezana i uvjetuju se. Krajnje je vrijeme da se i na tom planu stvari pokrenu kako smo to učinili s EU. Uskoro očekujem aktivaciju akcijskog plana za članstvo.
U smislu preostalih uvjeta intenziviran je proces uknjižbe vojne imovine, kao obveze još iz 2010. U procesu knjiženja, u raznim postupcima uglavnom vezanim uz imovinsko-pravna pitanja, nalazi se još značajan broj lokacija za koje se očekuje pozitivan rezultat. Naša opredijeljenost je jasna, bez obzira na sve poteškoće i izazove vezane uz provedbu ovog ključnog uvjeta.
Uvjeren sam kako ćemo već u lipnju na summitu u Varšavi dobiti “zeleno svjetlo” za aktiviranje akcijskog plana za članstvo.
Večernji list BiH: Koliko zamršena politička situacija u BiH može odnemoći daljnjim procesima i, prije svega, ispunjavanju uvjeta koje je pred BiH postavila EU?
- Situacija u BiH je od Daytona do danas uvijek bila u manjoj ili većoj mjeri zamršena. Netko bi rekao u dosta navrata i izvanredna. Mi koji se duže politikom bavimo navikli smo raditi u takvim uvjetima. Nekad su situaciju komplicirali unutarnji odnosi, kvarna ostavština 90-ih, a nekad nepromišljene i neusuglašene intervencije pojedinih međunarodnih čimbenika koji su, biti ću maksimalno iskren, svjesno ili nesvjesno s nama eksperimentirali i testirali različite teorije i to je sve ostavio traga. Značajan dio tih pokusa nije uspio, samo je dodatno komplicirao odnose, a razlog je što nisu imali uporište u stvarnosti i potporu svih domaćih relevantnih političkih snaga. Nažalost, ti akteri nas nisu dovoljno poznavali ni imali dovoljno političke mudrosti da nas bolje upoznaju, kao i naše potrebe, mentalitet i interese.
Večernji list BiH: U posljednjih godinu dana ipak se mijenja situacija. Kako biste je opisali?
- Da, događa se nešto što mijenja paradigmu u odnosu na ranije razdoblje. Bh. vlasti sve više preuzimaju odgovornost, bolje i odgovornije radimo na integraciji BiH u EU i što je najvažnije konačno sami sebe motiviramo i postavljamo zadatke, uvjete i rokove. Sazrijevamo kao država u pravom smislu te riječi. Naravno, pri tom da svaka promjena povlači i reakciju u vidu različitih političkih i drugih izazova. Optimist sam i vjerujem da već sada ni jedan politički izazov ne može ozbiljno poremetiti ili uzdrmati procese koje smo pokrenuli u BiH, a oni se tiču integracije u EU i NATO te unapređenja društveno-političkih odnosa i pravno-političkog sustava u cjelini. Ova teza je intenzivno testirana proteklih mjeseci kroz različite izazove, pa ipak smo ostali privrženi obvezama iz EU agende.
Večernji list BiH: U posljednje vrijeme pokrenut je niz važnih reformi...? Koliko je od dogovorenoga i realizirano? Jeste li zadovoljni?
- Duboko sam uvjeren da se u godini koja je iza nas nije moglo više napraviti i da smo doista u političkom smislu napravili jedan maksimum, posebno jer je početak bio izrazito nepovoljan. Na samom početku godine imali smo izazove oko uspostave vlasti. Neko vrijeme u FBiH situaciju s manjinskom vladom koja se morala boriti za parlamentarnu potporu. Prilično turbulentan proces stabilizacije političkih prilika na razini FBiH okončan je tek prije nekoliko mjeseci ulaskom u vlast SBB. Moram reći da smo, imajući u vidu sve probleme, čak i premašili vlastita očekivanja. Govoreći s pozicije predsjedatelja Predsjedništva BiH moram istaknuti da smo djelovali jedinstveno, gradeći konsenzus i izbjegavajući preglasavanje. Dva su ključna postignuća: na vanjskopolitičkom planu vraćanje BiH na europski put, a na unutarnjem uspješno rješavanje svih izazova političke prirode koji su predstavljali najizravniju prijetnju prioritetno zacrtanom putu u EU. Uvjeren sam da ćemo i u ovoj godini nastaviti djelovati na isti način, pa i uz pojačanu motivaciju.
Večernji list BiH: Najavili ste kao prioritet izmjene Izbornog zakona. Dokle se došlo u pregovorima i kada ih možemo očekivati?
- Može se reći da je postignut konsenzus o promjenama određenih stvari koje su manje političke, a više pravne i tehničke naravi. Međutim, kazao bih, da smo blizu i političkih rješenja iako ona u ovom trenutku još uvijek nisu do kraja precizirana. Pozitivno je što je ova problematika vrlo ozbiljno shvaćena i postoji svijest o nužnosti postizanja dogovora. Ključni politički akteri koji mogu iznijeti ove promjene su jasno opredijeljeni za rješavanje ovih pitanja. To je dovelo do kontinuiranog dijaloga koji danas vodimo s političkim partnerima, prvenstveno s SDA. Uvjeren sam da će taj dijalog vrlo brzo uroditi konkretnim rješenjima i kada je u pitanju izbor članova Predsjedništva i konstituiranje Doma naroda Parlamenta BiH u smislu zaštite načela legitimiteta i provedbe odluke ‘Sejdić-Finci’, te kada je u pitanju grad Mostar u kojem moramo stvoriti uvjete za održavanje lokalnih izbora na način koji neće biti diskriminirajući, a sukladno odluci Ustavnog suda.
Večernji list BiH: Što je sada u ovom procesu najvažnije?
- Da na političkoj razini sve strane ulažu ozbiljne i iskrene napore na približavanju stavova, što će u konačnici polučiti i zadovoljavajuća rješenja. Važna je i potpora javnosti i medija ovim procesima, jer će uspješno rješenje problematike Izbornog zakona nesumnjivo osnažiti i druge razvojne procese u BiH i ostaviti pozitivan trag na svim poljima. Očekujem da ćemo konačan politički dogovor u ovim pitanjima postići najkasnije do 15. veljače kada predajemo zahtjev. Na taj način ćemo dodatno pojačati svoju vjerodostojnost, a zahtjev za članstvo će još više dobiti na težini, što će doći do izražaja kada se on bude vrednovao od EU. Svaki unutarnji dogovor je uspjeh za sve nas u BiH. Vjerujem da ćemo kroz politički dogovor o izmjenama Izbornog zakona Europi vrlo skoro poslati još jednu snažnu poruku, a to je da smo sposobni samostalno rješavati probleme i da BiH može funkcionirati kao ozbiljna država koja zavređuje mjesto u velikoj EU obitelji.
Večernji list BiH: Lokalni izbori ipak će biti održani ove godine?! Najavljivalo se spajanje. Kakav je vaš stav o tome?
- Postoji politička volja za spajanjem izbora ,ali da bi se takva jedna odluka donijela i provela potrebno je mijenjati čitav set pravnih akata na svim razinama, u kojima se praktično definira način izbora lokalnih vlasti i dužina trajanja mandata. Osobno zagovaram to rješenje jer je u izbornoj godini, a to će, kako sada stvari stoje biti i ova, teže voditi konstruktivan politički dijalog. Sve stranke se okreću svojim bazama i prilagođavaju politički diskurs njenim očekivanjima. Očekujem da ćemo kratko razdoblje do početka predizborne kampanje iskoristiti da riješimo preostala goruća pitanja, a to je prvenstveno pitanje izmjena Izbornog zakona..
Večernji list BiH: Bakir Izetbegović je izjavio nedavno kako je jedan od prijedloga i spajanje pojedinih županija, gradova? Kakvi su prijedlozi Hrvata?
- Svaki prijedlog je legitiman i nama je upravo potrebna ta vrsta otvorenosti, da naučimo na jedan otvoren i iskren način razgovarati o preustroju. G. Izetbegović je prvi hrabro iskoračio u tom smislu, a reakcije na njegov prijedlog su pokazale koliko je tema preustroja još uvijek tabu, plodan za manipuliranje.
Vidjeli ste nakon te izjave koliki je, stvarni ili ne, senzibilitet oko pitanja preustroja FBiH o kojem su se populistički očitovali neki politički akteri, uglavnom oni koji trenutno nisu u vlasti, a u toj temi vide prigodu da poprave svoj “domoljubni” rejting. To mi, nažalost, govori da još nema dovoljno političke i demokratske zrelosti za vođenje ozbiljne javne rasprave o toj temi, pa je stoga uputnije u ovom trenutku baviti se nešto manjim izazovima poput reforme Izbornog zakona, ali i sačuvati fokus na provedbi Reformske agende i ispunjavanju EU uvjeta.
Večernji list BiH: Kada bi se moglo početi ozbiljnije razgovarati o preustroju Federacije BiH?
- Ako zadržimo fokus na tom planu i postignemo vidljive rezultate u okviru onoga što je predviđeno Reformskom agendom, onda bi se već u 2017. mogli ozbiljnije baviti i pitanjem preustroja FBiH. On je potreban zbog veće funkcionalnosti, boljeg sustava upravljanja, ali i zaštite specifičnog karaktera kao složenog entiteta koji ima zadaću osigurati ravnopravnost svojih naroda i svih nacionalno neopredijeljenih građana. Govorimo o veoma ozbiljnim i složenim procesima kojima treba pozorno i planski pristupiti. U prvoj fazi trebamo ići s rješenjima koja će biti uspješna priprema za ozbiljnije zahvate. O svemu treba otvoreno i kontinuirano razgovarati.
Večernji list BiH: Ako BiH ne dobije novi Izborni zakon u dogledno vrijeme, kako vidite daljnji napredak, dogovore s partnerima u vlasti..., što se može učiniti?
- Izborni zakon kakav je trenutačno na snazi je neodrživ u svakom pogledu. U raskoraku je s odredbama Europske konvencije o ljudskim pravima, presudom ‘Sejdić-Finci’, ali i temeljnim propozicijama bh. Ustava. One propisuju obvezu prilagodbe zakonskih odredbi sukladno ustavnoj normi konstitutivnosti tj. ravnopravnosti naroda. Aktualni Izborni zakon bh. narode dovodi u krajnje neravnopravan položaj i ne štiti njihov politički subjektivitet na isti način. Njegove odredbe su diskriminirajuće, ne samo po pripadnike “ostalih” već i po pripadnike konstitutivnih naroda. Tu su Hrvati u daleko najlošijem položaju jer nemaju mogućnost suverenog izbora svog člana Predsjedništva, kao uostalom i gotovo trećine izaslanika u hrvatskom klubu Doma naroda FBiH, koje delegiraju županije s bošnjačkom većinom. U oba slučaja moguće su manipulacije i inženjerinzi koji će onemogućiti izbor legitimnih predstavnika hrvatskog naroda i njihovo sudjelovanje u vlasti. To je nešto što se mora promijeniti ako želimo vladavinu prava utemeljenu na dosljednoj primjeni ustavnog načela konstitutivnosti naroda.
Večernji list BiH: Kako izbjeći izborne inženjeringe, kako se Hrvati mogu zaštiti od manipulacija kave smo do sada viđali?
- Prema načelima zastupničke demokracije ako isključite predstavnike jednog naroda, to je kao da ste isključili cijeli taj narod. Mislim da nitko razuman ne želi ostaviti mogućnost neke buduće platforme ili tzv. alijanse za promjene koja će poniziti Hrvate i gurnuti ih na periferiju zbivanja, bez da ih se pita o bilo čemu i time dovesti u pitanje postojanja BiH. Bez Hrvata kao ravnopravnog naroda BiH ne postoji kao takva i bojim se da neki to još uvijek ne razumiju i dalje se nadaju sličnim scenarijima, polažući nade u neki budući izborni inženjering i u “curenje“ Hrvata. Takvi špekulanti zasigurno ne misle dobro BiH. Zbog toga im poručujem da je vrijeme eksperimentiranja s Hrvatima u BiH prošlost. Hrvati su povijesna, ustavna, zakonska i društvena činjenica u ovoj zemlji, tako će i ostati. Nikada više nećemo biti zaobilazan čimbenik u vlastitoj zemlji, a da energično radimo i da ćemo nastaviti raditi na izgradnji njene europske budućnosti, to vam jamčim.
Večernji list BiH: Hrvatska je dobila novu vladu. Isticali ste kako Hrvati u BiH moraju surađivati s institucijama vlasti bez obzira tko, odnosno koja stranka bila na vlasti. Kako biste je ocijenili u proteklom razdoblju?
- Raduje me što je Hrvatska dobila novu vladu u kontekstu izbornih rezultata koji su stvorili privremenu pat-poziciju, a koja je ipak prevladana u relativno kratkom vremenu. Mislim da je tu presudnu ulogu odigrala politička i institucionalna zrelost RH. Politički dijalog je urodio kompromisom, a on je uvijek dobar za svaku demokraciju. Druga odlika stabilnih demokracija, a Hrvatska to zasigurno jeste, je kontinuitet vanjskopolitičkog djelovanja. U tom smislu nemam dvojbi u pogledu daljnjeg produbljivanja dobrih odnosa između BiH i RH, unapređenja gospodarske suradnje, te, kada je riječ o hrvatskom narodu, nastavku potpore jačanju institucija i projekata od posebnog značaja za Hrvate u BiH. Uvjeren sam da ćemo nastaviti dobru suradnju na svim razinama, kako na stranačko-političkoj tako i na razini unapređenja odnosa između dvije države. Hrvatska je regionalni lider i ključni reprezent EU u ovom dijelu Europe, iskren prijatelj koji bezrezervno zagovara priključenje BiH EU. Naš put prema Bruxellesu u velikoj mjeri vodi i preko Zagreba. Na nama je da to iskoristimo najbolje što umijemo.
Večernji list BiH: Planirate li uskoro odlazak u Zagreb, susret s novim premijerom RH? Što Hrvati u BiH mogu očekivati od nove Vlade RH?
- Da, namjeravam posjet RH, i to u najskorije vrijeme nakon što se konsolidira nova vlast. Svakako ću posjet iskoristiti i za susret s novim premijerom te novoizabranim rukovodstvom Sabora. Podrazumijeva se, tom prigodom ću im osobno čestitati i poželjeti uspjeh u radu. Taj prvi susret, je li sada u BiH ili u RH, će svakako imati državnički karakter jer ćemo razgovarati o odnosima između zemlja i razmijeniti stavove kako ih podići na još višu razinu. Prema Ustavu, vlada i premijer RH imaju znatne ovlasti u vanjskoj politici, pa je i s te strane uputno susresti se s premijerom Tihomirom Oreškovićem, očekujem, u što skorije vrijeme.
Večernji list BiH: Predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović potvrdila je u više navrata i svojim dolaskom u BiH, porukama..., kako želi pomoći državi i bh. Hrvatima. Kakva je suradnja i planirate li skori susret osobito jer BiH iskustva RH na putu u EU itekako trebaju?
- S predsjednicom Kolindom imam izuzetno korektan odnos i veoma dobru suradnju i naši susreti su vrlo česti. Već sljedeći tjedan imamo susret na kojemu ćemo razmijeniti najnovija događanja i razmišljanja. Predsjednica je u više navrata dolazila u BiH i njen posjet u velikoj većini slučajeva imao državnički karakter, u pravilu praćen obilaskom područja gdje se provode projekti potpore RH. U našim susretima i zajedničkim istupima ističemo značaj unapređenja dobrosusjedskih odnosa dvije zemlje, prvenstveno kroz intenzivniju suradnju izvršnih vlasti i u pogledu rješavanja otvorenih pitanja iz područja pogranične problematike, dogradnje ugovornog okvira, trgovinskih odnosa i uspostavljanja svestranije gospodarske suradnje na temelju zajedničkih interesa. Dijelimo zajedničko opredjeljenje za tješnjom suradnjom u procesu euroatlantskih integracija, gdje su nam iskustvo i potpora RH izuzetno važni.
Večernji list BiH: Predsjednica RH često ističe ravnopravnost konstitutivnih naroda u BiH. Koliko nam je i njena potpora važna za stvaranje pozitivnijeg ozračja unutar međunarodne zajednice prema BiH?
- Predsjednica Kolinda se energično zalaže da RH, kao članica EU i NATO, bilateralno, ali i putem institucija EU, podržava BiH u njenim naporima na ispunjavanju uvjeta za punopravno članstvo u euroatlantskim asocijacijama, kao i reformskim naporima i na tome joj, svi mi u BiH, trebamo biti neizmjerno zahvali. U svojim istupima na vrlo korektan i odmjeren način često ističe ravnopravnost konstitutivnih naroda u BiH, te ohrabruje sve inicijative i procese koji vode u tom pravcu. Naravno da je potpuno svjesna slabije institucionalne pozicije Hrvata u BiH u odnosu na druga dva naroda, ali i nužnosti da se takvo stanje korigira u okvirima bh. ustavnog okvira, a na temelju unutarnjeg političkog dijaloga i dogovora. RH ima ustavnu obvezu prema Hrvatima izvan RH, a u BiH napose, kao jednoj od dvije domovine Hrvata. RH je i naša domovina za koju nas veže hrvatski nacionalni identitet. Predsjednik RH predsjednik je i svih njezinih državljana, a na poseban način Ustav je regulirao obvezu države, a samim tim i predsjednika, da skrbi o Hrvatima izvan RH. Hrvati i hrvatski državljani u BiH s pravom očekuju da se RH i njezina predsjednica nastave zalagati za legitimna prava hrvatskoga naroda u BiH, ali i za stvaranje novog, pozitivnijeg ozračja unutar međunarodne zajednice prema BiH. Predsjednica Kolinda prepoznaje interese hrvatskog naroda kao konstitutivnog i jednakopravnog s ostala dva naroda u BiH. U gospođi Kolindi BiH zasigurno imamo velikog zagovornika i prijatelja.
Večernji list BiH: Bh. Hrvati nemaju lobiste po svijetu kao što to, npr., ima RS. Mogu li stoga predstavnici vlasti Hrvatske pomoći u daljnjem internacionaliziranju hrvatskog pitanja u poticanju njegova rješenja paralelno s onim koji vi i hrvatski predstavnici radite unutar BiH?
- Mogu, trebaju i oni to već rade na jedan vrlo odgovoran način prema državi BiH. Izuzetno je važno je naglasiti kako Hrvati u BiH ne traže nikakav poseban tretman, već samo ono što već imaju druga dva naroda, te je s te strane svaki zahtjev za ravnopravnošću Hrvata na svojevrstan način i domoljuban. Hrvatsko pitanje je prvenstveno bh. pitanje. Kada se predstavnici vlasti RH zalažu za unapređenje položaja Hrvata u BiH oni se zalažu i za višenacionalnu federativnu državu ravnopravnih naroda. Dakle ta dva pitanja se međusobno ne isključuju, čak što više, usko su povezana i legitiman je svaki oblik diplomatskog djelovanja koji promovira BiH, a ona je složena država konstitutivnih naroda koji moraju postići punu ravnopravnost u institucionalnom smislu.
Večernji list BiH: Vratimo se na BiH. Gdje je vidite i kako uređenu do kraja vašeg mandata?
- Do stanja kada će se promjene te vrste nametnuti same od sebe, bez da ih itko od relevantnih političkih aktera u BiH posebno zagovara. Potrebno je raščistiti put i pokrenuti neke procese. Tu prvenstveno mislim na učvršćivanje europske perspektive BiH, ali i na proces usklađivanja ustroja BiH i zakonskog okvira s međunarodnim i domaćim vrijednostima. Tu se na prvom mjesto nameće pitanje provedbe presude ‘Sejdić-Finci’. Vjerujem da bi uspješno rješenje tog pitanja nepovratno otvorilo proces demokratske federalizacije BiH na način kompatibilan europskim perspektivama. Pozitivne promjene u tom pravcu će ubrzati očekivane izmjene Izbornog zakona. Međutim, da bi se do kraja raščistio put za neko buduće preuređenje BiH nužno je osloboditi se grča Daytona u kojem smo ostali zarobljeni. Doći do onih rješenja koja na najprimjereniji način uvažavaju i adresiraju višenacionalni karakter BiH. Taj višegodišnji proces mogu samo združenim naporima iznijeti legitimni predstavnici konstitutivnih naroda.
Večernji list BiH: Prioriteti?
- Prije svega moramo riješiti izborno zakonodavstvo. Ako to uspijemo uraditi do kraja veljače, onda sam siguran da ćemo krajem godine početi govoriti o reorganizaciji i racionalizaciji BiH, primarno misleći na FBiH. Razgovarati i oko toga kako napraviti racionalniju državu, jer je ova u puno elemenata teško upravljiva i preskupa. Već smo vodili neke razgovore o tom pitanju, ali su oni više bili neka vrsta testiranja ili iznošenja ideja. Uvjeren sam da će svaka od tih ideja, koja u konačnici dobije dvotrećinsku podršku, biti na tragu da BiH bude jaka država. Svjestan sam kada počnemo razgovarati o tome, počet će i špekulacije. No, moramo imati jasno opredjeljenje. To je cjelovitost BiH i euroatlantski put.
Večernji list BiH: Što po vama podrazumijeva reorganizacija BiH?
- Reorganizacija BiH u suštini znači prilagodbu administrativnog ustrojstva potrebama naroda i građana, a daleko najveći dio njih se izjašnjava kao Srbi, Hrvati i Bošnjaci. Osobno tipujem na svaki ustrojstveni dizajn koji će na simetričan način zadovoljiti interese i potrebe sva tri naroda i ujedno zaštititi poziciju nacionalno nedeklariranih građana. Jasno je da sva unapređenja sustava moraju za polazište imati postojeća ustavna načela i nastavljati se na elemente važećeg ustroja, jer su jedino tako opravdana i izvodiva. Umjesto da prejudiciramo ustroj i različite modele, važnije je pitanje što od njega očekujemo i koje ciljeve želimo postići. Ako smo za to da BiH bude onakva kako je opisana u preambuli Ustava, kao država ravnopravnih konstitutivnih naroda, vladavine prava koja štiti ljudska, građanska i politička prava građana i koja je sposobna ispunjavati prvo pretpristupne obveze, a potom, za nadati se, i kao članica EU, onda kriteriji za preustroj BiH moraju biti puna institucionalna i realna jednakopravnost konstitutivnih naroda, pravo svih da biraju i budu birani, te upravljivost, ekonomičnost i učinkovitost unutarnjeg uređenja u skladu s pozitivnim praksama dobrog upravljanja. Čak i ako bi se samo opredijelili za postizanje jeftinije organizacije države koja bi ujedno respektirala subjektivitet konstitutivnih naroda, ravnopravnost i recipročan odnos, uvjeren sam da uskoro možemo doći do prihvatljivih rješenja.
Večernji list BiH: Zašto se Hrvatima uporno spočitava traženje trećeg entiteta iako to nikada nije tako rečeno?
- Što se tiče trećeg entiteta, on jeste jedno od mogućih rješenja koje bi zadovoljilo u smislu uspostave simetrije i značajnog pojeftinjenja troškova administracije u BiH, a Hrvatima bi pružio osjećaj ravnopravnosti, sigurnosti i pouzdanja da će u društveno-političkoj praksi moći zaštititi svoju konstitutivnost. No, ako netko drugi misli da ima kvalitetnije rješenje, spremni smo razgovarati i o tome. To je preznačajno pitanje za hrvatski narod i za BiH. Svi moraju razumjeti da ovakva BiH ne može funkcionirati i da se moraju napraviti neke preinake. Moj osobni stav je Europska BiH u kojoj će tri naroda apsolutno biti ustavno jednakopravni, što se može ostvariti na mnogo različitih načina, sada je samo pitanje kako naći kompromis. Na koncu HDZ BiH se ne zalaže za konstitutivnost Hrvata na račun konstitutivnosti Srba i Bošnjaka, već za ono rješenje koje može osigurati jednakopravnost i bošnjačkog i hrvatskog i srpskog naroda u BiH.
Večernji list BiH: Bošnjačku pomirbu SDA – SBB mnogi nazivaju povijesnom. Je li ona bila ključna za stabilizaciju odnosa u BiH?
- Zasigurno jest, SBB je stabilan i pouzdan politički partner koji je osnažio političku reprezentativnost vlasti u FBiH, a uskoro i na državnoj razini. Smatram kako je političko približavanje i nadilaženje razlika između dvije najveće bošnjačke stranke SDA i SBB od posebnog značaja za ukupne političke prilike u BiH. Čvrst savez legitimnih predstavnika konstitutivnih naroda jedini je način da provedemo reforme. Stabilnost na bošnjačkoj političkoj sceni je tu od ključnog značaja, a osim gospodina Izetbegovića i gospodina Radončića, ne vidim druge aktere koji mogu na taj način djelovati. Uvjeren sam kako sve nas zanimaju isključivo reforme, gospodarske, socijalne i političke...
Večernji list BiH: Najavljeno je kako će novi sastanak Brdo procesa biti organiziran u BiH. Kada je planiran i tko dolazi?
- Na sastanku lidera zemalja Brdo-Brijuni procesa (Slovenija, RH, BiH, Srbija, Crna Gora, Albanija i Makedonija) održanom u lipnju prošle godine u Budvi je zaključeno kako će se sljedeći sastanak održati u BiH. U međuvremenu smo 25. studenog u Zagrebu imali važan susret na kojem su, uz lidera zemalja Brdo procesa, sudjelovali i Donald Tusk i Joe Biden. Tada je vrlo jasno potvrđena posvećenost EU i SAD-a očuvanju stabilnosti i prosperiteta regije, mahom kroz obnovljeni pristup EU koji zasebno vrednuje napredak svake zemlje, ali i kroz prizmu regionalne suradnje i odnosa. Naglasak sastanka bio je na jačanju stabilnosti, izgradnji povjerenja i dovršetku procesa pomirenja u JI Europi. Na proljeće planiramo organizirati novi sastanak u BiH, na kojem će regionalni lideri zajednički razmotriti sva relevantna kretanja u regiji.