Bosna i Hercegovina nalazi se na prekretnici prema integraciji u EU, sa značajnim reformama koje su potrebne za usklađivanje s europskim standardima, stoji u izvješću o napretku koje je predstavljeno u Bruxellesu, odnosno koje je posebni predstavnik EU-a u BiH i voditelj izaslanstva EU-a Luigi Soreca uručio predsjedateljici Vijeća ministara BiH Borjani Krišto, piše Večernji list BiH.
Briselski izvještaj kaže da je BiH pokazala konkretne rezultate uključujući u upravljanju migracijama, potpunoj usklađenosti sa Zajedničkom i vanjskom sigurnosnom politikom EU, kao i usvajanjem zakona o integritetu pravosuđa, borbi protiv pranja novca i sukoba interesa. Europsko vijeće je odlučilo otvoriti pristupne pregovore s BiH. Komisija priprema pregovarački okvir s ciljem da ga Vijeće usvoji u trenutku kada budu poduzeti svi relevantni koraci navedeni u preporuci Komisije iz listopada 2022. godine. Nije jasno je li to dovoljno. Osim ako se ne pokaže neka “wild card” opcija u liku hrvatskoga premijera Andreja Plenkovića koji je doslovno isposlovao odluku Europskog vijeća o otvaranju pregovora.
Postavljene zadaće
Posebna pozornost u izvješću posvećena je ključnim zamjerkama odnosno očekivanjima koje je pred BiH postavila Europska komisija. Europska komisija izradila je niz preporuka za Bosnu i Hercegovinu (BiH) u kontekstu njezina napredovanja prema statusu kandidata za članstvo u Europskoj uniji. Ove preporuke usmjerene su na ključna područja reformi, uključujući pravosudni sustav, borbu protiv korupcije, upravljanje granicama te zaštitu ljudskih prava. Po pitanju koordinacije EU pitanja i usvajanja pravne stečevine u BiH se očekuje uspostava učinkovitog funkcioniranja Mehanizama koordinacije na svim razinama za pitanja vezana uz EU. Ključno je razviti i usvojiti nacionalni program za usvajanje pravne stečevine EU-a (NPAA), što je već učinjeno s programom za europsku integraciju dostavljenim Komisiji.
Od Vijeća ministara traži se hitno imenovanje nacionalnog IPA koordinatora (NIPAC) za IPA III kako bi osiguralo učinkovitu provedbu ovog programa. U oblasti reforme pravosudnog sustava navodi se da je Parlament usvojio izmjene Zakona o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću, ali je potrebno dodatno uskladiti ovaj zakon s preporukama Venecijanske komisije. BiH također treba osigurati popunjavanje praznih pravosudnih pozicija i usvojiti zakone koji omogućuju neovisnost pravosudnog sustava, stoji dalje u izvješću. Funkcioniranje pravosudnog sustava opisuje se kao u ranoj fazi pripreme, s ograničenim napretkom u rješavanju ključnih pitanja poput povjerenja javnosti i integriteta unutar pravosudnog sustava. Što se tiče temeljnih prava, iako pravni okvir postoji, praktična provedba nedostaje. Sloboda okupljanja i izražavanja je pod prijetnjom, posebno u entitetu Republika Srpska, gdje se civilno društvo suočava sa značajnim izazovima. Oblast prevencije sukoba interesa i borbe protiv korupcije također je posebno istaknuta.
Usvajanjem Zakona o sprječavanju sukoba interesa BiH je napravila korak naprijed, ali je potrebno osigurati njegovu primjenu. Drugi korak je jačanje okvira za borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala, uključujući donošenje Zakona o pranju novca i financiranju terorizma te uspostavljanje trajnog koordinacijskog tijela za sve nadležnosti. Oko pitanja upravljanja migracijama i granicama od BiH se očekuje poboljšanje sustava i osiguranje učinkovite provedbe sustava azila. Donošenje strategije migracija i akcijskog plana predstavlja pozitivan korak, ali potrebna su dodatna ulaganja i obuka za učinkovito upravljanje, smatraju u Europskoj komisiji. Također, važno je donijeti novi zakon o nadzoru granica kako bi se poboljšala usklađenost s europskim standardima. Zaštita ljudskih prava i slobode izražavanja jedno je od onih na kojima BiH pada na ispitu. Preporučuje se jačanje pravnog okvira za zaštitu ljudskih prava, osobito slobode izražavanja.
“Sejdić - Finci”
Potrebno je osigurati zaštitu novinara i odgovarajuće pravosudne reakcije na prijetnje i nasilje protiv njih. Važno je također spriječiti politizaciju javnog emitiranja i osigurati održivu financijsku potporu za javne medije. Izvješće ističe ozbiljne nedostatke u izbornom procesu, ponajprije zbog diskriminatornih elemenata ugrađenih u ustavni sustav te se posebno spominje presuda ESLJP-a u slučaju “Sejdić - Finci”. Preporuke OESS-a i GRECO-a trebaju se provesti kako bi se osiguralo da se izbori održavaju prema europskim standardima. Parlamentarni nadzor ostaje slab. Iako je došlo do povećanja zakonodavne aktivnosti, potrebne su daljnje mjere za jačanje procesa europske integracije. Izvješće naglašava potrebu za boljom koordinacijom među vladinim tijelima, posebno Upravom za europske integracije (DEI).
Definira se kako je BiH postigla ograničen napredak u reformi javne administracije. Uspostava Koordinacijskog odbora na razini premijera i organiziranje dijaloga o javnom financijskom upravljanju pozitivni su koraci. Međutim, ostaje značajan rad na osiguravanju profesionalne i depolitizirane javne službe, kao i potrebne zakonodavne usklađenosti s pravnom stečevinom EU-a. Izvješće Europske komisije za 2024. godinu upućuje na to da, iako je Bosna i Hercegovina postigla određeni napredak prema integraciji u EU, ostaje mnogo značajnih reformi koje treba provesti. Ključna područja koja zahtijevaju hitnu pozornost uključuju jačanje integriteta i funkcionalnosti pravosudnog sustava, poticanje stvarnih demokratskih procesa i provedbu učinkovitih reformi upravljanja. Usklađivanje ekonomskih politika s europskim standardima i rješavanje ekoloških izazova također su ključni za osiguranje održivog razvoja. •