Iako se očekivalo da američki saveznici podrže mjere sankcija protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, još ni jedna zemlja to nije učinila. U Njemačkoj je bilo rasprave o tom pitanju, ali izgleda da su Njemci odustali od sankcija, vjerojatno nesigurni u posljedice takve odluke.
Njemačka se do daljnjeg neće pridružiti sankcijama protiv Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske, piše njemački magazin "Spiegel", koji je tu informaciju saznao iz Ministarstva vanjskih poslova Njemačke. Istovremeno, američki "Bloomberg" upozorava da je Vladimir Putin, ruski predsjednik, spreman i na vojnu intervenciju na Balkanu, ukoliko za tim bude potrebe, pišu Nezavisne novine.
Kada se radi o priči u "Spiegelu", novinar tog magazina je pitao hoće li se Njemačka pridružiti američkim sankcijama. "U ovom trenutku ne čini se da će biti sankcija protiv Dodika, kako nam je objašnjeno od strane dobro informiranih izvora u Berlinu. Ali, Njemačka vlada će pokušati ostvariti određen utjecaj korištenjem drugih sredstava. Više puta se u zadnje vrijeme (njemački ministar vanjskih poslova Frank Valter) Stainmayer miješao u unutarnje sukobe u Makedoniji, što otvoreno, što iza kulisa", piše "Spiegel".
"Bloomberg", pak, navodi da će se nedavna globalna previranja odraziti na Balkan, gdje, kako tvrdi, ponovno pokušava postaviti globalnu pozornicu na području Balkana, koje, kako podsjeća ovaj mediji, ta zemlja smatra povijesno svojom zonom utjecaja.
"Rusija ima svoje prste na ovaj ili onaj način u svim balkanskim zemljama, a njihov utjecaj tamo raste iz dana u dan. Utjecaj se postiže propagandom na srpskom jeziku i kroz mrežu prijateljskih NVO i medijskih izdanja. Ali, ako se stvari zakompliciraju, politička i vojna intervencija nisu isključeni jer, za razliku od svog prethodnika Borisa Jeljcina, Putin ne smatra da je podjela zona utjecaja zastario koncept", navodi se.
Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, je u intervjuu za srbijanske medije rekao da od nove administracije SAD očekuje revidiranje odluke o sankcijama, naglašavajući da SNSD ne vodi secesionističku politiku. On je izrazio uvjerenje da se moć Amerike ne zasniva na tome samo da djeluje, već da će pokazati sposobnost da prizna neke stvari, poput pogrešne politike u BiH. "U Washington dolazi nova administracija, koja će očigledno morati rješavati daleko složenija pitanja nego što je moj status. Kada se to malo smiri i kada vidim tko to odlučuje, pojavit ću se sa zahtjevom da se odluka o sankcijama revidira. To ne bih činio da je ostala stara administracija, ali pošto dolaze novi ljudi, bit će veoma važno da uspostavimo kontakte i odnose", rekao je.
Iako nitko sa sigurnošću ne može reći kakva će biti američka vanjska politika u Trumpovoj administraciji prema BiH i Balkanu uopće, činjenica da do daljnjeg na poziciji ostaje Brian Hoyt Yi, najviši dužnosnik State departmenta koji se bavi Balkanom, ne treba očekivati spektakularne promjene. Iako postoje očekivanja da će Trump promijeniti odnos prema BiH i Balkanu, treba podsjetiti da su slična očekivanja bila i kada je Hillary Clinton, supruga Bila Clintona, za kojeg mnogi Srbi i danas vjeruju da je vodio probošnjačku politiku, ali da Clintonova ni u čemu bitnom nije promijenila stavove u odnosu na prethodnu republikansku administraciju predsjednika Busha, kada je državna tajnica bila konzervativna Condoliza Rice.
Srećko Latal, analitičar iz Sarajeva, ističe da iako još nitko ne zna kakva će biti Trumpova vanjska politika, izvjesno je da prema BiH značajnijih promjena neće biti. "Američka politika u BiH ima jasan trend postepenog isključivanja iz svakodnevnih događanja još od propasti travanjskog paketa. Od tada politika se svodi na izjave bez bitnih financijskih, političkih ili diplomatskih inicijativa u BiH", rekao je Latal, koji smatra da bi bh. lideri trebalo da se manje bave isticanjem bilo američke, bilo ruske ili turske politike u BiH jer, kako je naglasio, ova regija nije u toj mjeri zanimljiva nijednoj od tih zemalja.