Redovita mjesečna potrošačka košarica koju analizira N1 televizija pokazuje da je inflacija, kad je riječ o prehrambenim namirnicama, u Hrvatskoj puno veća od službenog prosjeka od 13 posto. Tako su u odnosu na proljeće ove godine jaja skuplja za čak 65 posto.
PDV na hranu je niži, ali hrana nije jeftinija. Da je hrana iz mjeseca u mjesec sve skuplja, više nije stvar dojma kupaca nego i realnost.
Što kažu građani?
“Vidim da sam potrošila jučer u Cityju 420 kuna, a od toga nemaš što pojesti.”
“Sve je drastično poraslo, ali nisu plaće.”
“Naresci su jako otišli gore. Špek je nekad bio jako jeftin.”
Cijene namirnica bez kojih teško da se može više su iz mjeseca u mjesec. U trećem mjesecu svinjsku slabinu i leđa mogli ste kupiti za 32,99 kuna. Danas ih plaćate 54,50 kuna. Pileći file kupovali ste za 41,79 kuna; sada ga nalazite za 56.99 kuna. Jaja od 10 komada bila su 13 kuna, a sada 21,49 kuna. Kilogram riže plaćali ste 15.99 kuna, a danas 20.99 kuna. I maslac je poskupio.
“Maslac kupujem najviše tamo gdje je na akcijama, 15-19 kuna, dakle nerealna je cijena. Čak i Veronika koja je imala ok pakiranja više nema, valjda im se ne isplati”, kaže jedna gospođa.
Kada bi cijene hrane mogla pasti?
Koliko god se trudili kupovati planirano, teško je pratiti koja je cijena bila nekad i je li u međuvremenu zaista došlo do smanjenja. S obzirom na to da se stanje s energentima stabilizira, očekekivano je da će se smanjiti i cijena hrane. Iako je to slučaj u drugim europskim zemljama, u Hrvatskoj je kupcima novčanik iz kupnje u kupnju sve tanji i tanji.
“Ograničena je cijena energenata, ne vidimo kalkulaciju zašto je nešto poraslo toliko. Dakle, na razini 98,4 posto su cijene hrane, a primanja su na razini 40 posto. S tim primanjima od 40 posto, moramo plaćati cijene od 100 posto”, ističe Ana Knežević iz Udruge za zaštitu potrošača.
Kada bi cijene hrane mogla pasti? Iz HUP-a poručuju – kada nabavna bude manja, tada će i cijena na policama biti jefitinija, a to ovisi o proizvođačima.
“Mi smo karton banane mogli nabaviti po 100, 150 kuna, sad je on oko 170 u nabavi, to vam sve govori zašto je cijena na polici visoka. Mi dobijemo od proizvođača cijenu proizvoda, dodamo maržu, PDV i ta je cijena na polici. Trgovac zadnjih godinu dana svoje marže nije povećavao, već je bio prisiljen zbog odluke vlade za određene proizvode marže smanjiti”, objašnjava Mirko Budimir iz HUP-a.
Za koji dan na računima će biti samo euri. Neki brinu da bi nas tada mogao dočekati dodatan šok sa zaokruživanjem cijena.
“Neće doći do zaokruživanja značajno, možda će doći za koji cent, ali to je mnimalno. Mi imamo formu po kojoj preračunavamo i tako će biti na policama”, uvjerava Budimir.
Cijene će prvih godinu dana biti iskazane i u eurima i u kunama, pa će kupcima biti lakše pratiti više ne tako neočekivana poskupljenja.