Premijer RH Andrej Plenković i predsjedatelj Doma naroda Parlamenta BiH i predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović razgovarali su o ruskoj invaziji na Ukrajinu, ali i situaciji u BiH, s naglaskom na izmjene Izbornog zakona. Pri tome su sugovornici ponovili snažnu osudu ruske agresije na Ukrajinu, a razgovarali su i o izmjeni Izbornog zakona. Govoreći o stanju u BiH, Plenković i Čović istaknuli su da je vrijeme za ozbiljnost, dogovor i poštivanje daytonske strukture BiH. Naglašeno je kako je postizanje dogovora o Izbornom zakonu ključno za stabilnost i napredak BiH, piše Večernji list BiH.
Konačni dogovor
- Pozivam lidere bošnjačkih i hrvatskih političkih stranaka u BiH da što skorije postignu konačni dogovor o izbornoj reformi. Vrijeme je da se izmijeni dosadašnja praksa narušavanja legitimne zastupljenosti i ravnopravnosti Hrvata kao konstitutivnog naroda. Izmjene Izbornog zakona ključan su korak za funkcionalnost, boljitak i europsku perspektivu BiH, koju Hrvatska snažno podupire - zaključio je Plenković. A te izmjene Izbornog zakona zapravo je nemoguće provesti tako da se ne poremeti cijela daytonska struktura države, ali i zbog toga što su ustavotvorci, ponajprije američka administracija, uspjeli skovati plan pun kompromisa. Bilo kakvo snažnije zadiranje u bilo koji dio Ustava ili Izbornog predstavljanja naroda, ali i sustava zaštite manje brojnih naroda za sobom povlači tektonske poremećaje. Jedna od "ideja" s kojom su se bavili na razgovorima u Neumu bila je vezana uz postojanje jedne izborne liste, a onda i jedne izborne jedinice u Federaciji. Takav prijedlog u suštini prejudicira da se brišu konstitutivni narodi iz daytonskog Ustava BiH, bilo da je riječ o preambuli ili pak njihovu operacionaliziranom predstavljanju u Predsjedništvu BiH ili Domu naroda. Ali i povezanosti s klubovima naroda u Domu naroda Federacije BiH ili pak Narodnoj skupštini Republike Srpske ako bilo koji od tri člana Predsjedništva bude preglasan te odluči povući zaštitu vitalnoga interesa. A brisanje naroda ne traži ni jedna od presuda Europskog suda za ljudska prava, pa čak ni u presudi po apelaciji Azre Zornić. Iako su u razmatranju političkog i ustavnoga ustroja autori presude, a po informacijama Večernjaka, to su upravo bošnjački lobist i sadašnji sudac Europskog suda za ljudska prava Faris Vehabović pojačan s dijelom dužnosnika OHR-a, uspjeli navesti kako bi trebalo dokinuti konstitutivne narode, u meritumu ni te presude takvo što se ne traži.
HNS ispunjava sve
Svih pet presuda ovoga suda traži otklanjanje diskriminacije pri kandidiranju. I ništa drugo. Nevažno je li riječ o diskriminaciji ovisno o nacionalnoj ili manjinskoj pripadnosti pojedinim narodima ili pak njihovu pripadanju određenom teritoriju. Upravo hrvatski prijedlozi otklanjaju sve oblike diskriminacije. Bilo da je riječ o formulaciji da se bira član Predsjedništva hrvatskog konstitutivnog naroda ili pak izaslanici za Dom naroda tamo gdje taj narod doista i živi.