GLASOVI SE JOŠ BROJE

Odgođen sastanak oko EU-a zbog pokopa u Jablanici koja čeka na lokalne izbore

Foto: Denis Kapetanovic/Pixsell
Odgođen sastanak oko EU-a zbog pokopa u Jablanici koja čeka na lokalne izbore
15.10.2024.
u 10:34
Gotovo 3000 glasova više hrvatske su stranke ostvarile na posljednjim lokalnim izborima u odnosu na bošnjačke u gradu na Neretvi
Pogledaj originalni članak

Zbog kolektivnog ukopa žrtava katastrofalnih poplava praćenih odronima stijenja u sjevernome dijelu Hercegovine odgođen je za danas zakazani sastanak vladajuće petorke oko nastavka europskog puta Bosne i Hercegovine. To se, kako smo doznali od sudionika, napravilo kako bi se iskazao pijetet prema žrtvama i izbjeglo daljnje politiziranje ove tragedije. Sastanak je, inače, bio zakazan u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, a domaćin je trebao biti SDP Bosne i Hercegovine. Glavna tema trebala je biti postoji li spremnost za dogovor oko ključnih tema vezanih uz europske integracije i eventualno otvaranje pregovora s Europskom unijom. Čelnik HDZ-a BiH Dragan Čović ponovno je izrazio očekivanje kako BiH može do kraja godine pod mađarskim predsjedanjem i formalno dobiti datum te započeti pregovore s EU-om. No, hoće li se to dogoditi, ovisi o nekoliko ključnih čimbenika i uvjeta koje BiH mora ispuniti.

To su četiri zakona i potvrda imenovanja pregovaračkoga tima na čijem čelu bi trebala biti trojica dužnosnika koja bi se rotirala na vodećoj poziciji. No, općenito, da bi BiH počela pregovore o pristupanju EU, potrebno je da pokaže spremnost ispuniti političke kriterije, što podrazumijeva stabilne institucije koje jamče demokraciju, vladavinu prava, ljudska prava i poštovanje manjinskih prava, zatim ekonomske kriterije, a to je funkcionalno tržišno gospodarstvo i sposobnost da se nosi s konkurencijom unutar EU-a, kao i usvajanje acquis communautairea, odnosno sposobnost prihvaćanja i primjene zakonodavstva EU-a. Najkonkretnije, Bosna i Hercegovina mora nastaviti s provođenjem reformi koje se odnose na pravosudni sustav, borbu protiv korupcije te usklađivanje zakonodavstva s europskim standardima. Jedna od tih reformi odnosi se i na izmjenu Izbornoga zakona kako bi se s jedne strane osigurala transparentnost izbornoga procesa te otklonile diskriminacije prema svim građanima, ali i konstitutivnim narodima. Dio tih novih tehnologija oko izborne transparentnosti primijenjen je i na nedavnim lokalnim izborima u Bosni i Hercegovini, koji će se u nekoliko općina pogođenim poplavama održati sljedećeg vikenda. Ali ne i u Jablanici, koja je bila najteže pogođena poplavama i odronima. A kako sada stvari stoje, i konačni rezultati glasovanja s odgođenih nedjeljnih izbora vjerojatno će se objaviti u isto vrijeme kada iz drugih sredina, gdje i jučer, čak osam dana od zatvaranja birališta, nisu bili prebrojeni svi glasovi. Kao ni oni iz mobilnih timova, na nepotvrđenim listićima ili pak pristigli iz inozemstva. Tako se ni jučer sa sigurnošću nije moglo reći kakav će rasplet biti u Odžaku i Žepču, ali i Mostaru s obzirom na komplicirane procedure izračuna mandata vijećnika u ovome gradu. Lokalni izbori u Žepču su pokazali da je Suvad Hadžić kao zajednički bošnjački kandidat i jučer imao 299 glasova više od drugoplasiranog Mate Zovke, a dopisni glasovi, s obzirom na to da se govorilo o 811 takvih listića, mogli su posve promijeniti odnose.

važno je deblokirati procese u zemlji

Čović vjeruje u otvaranje pregovora s EU, HNS BiH pozvao na izborne reforme

- Mislim da mi možemo napraviti jako puno toga i taj je rok realan. Želja je da europski put bude pitanje svih pitanja u iduća tri mjeseca. Što možemo uraditi kroz Vijeće ministara, Parlament, da bi ovo o čemu smo govorili kao optimistično bilo moguće realizirati. Ja sam opet optimističan. Drugog puta nemamo - rekao je čelnik HDZ-a BiH nakon sjednice čelništva ove stranke.

U Odžaku je pak HDZ-ov Ilija Ilić i dalje u vodstvu u odnosu na SDA-ova Anesa Osmanovića, no, prema neslužbenim informacijama, mnogo je više glasova poštom od bošnjačkih birača. U Mostaru su se pak stvari, iako nisu prebrojeni svi glasovi, iskristalizirale. Podaci o prebrojenih gotovo 97 posto birališta pokazuju da su hrvatske stranke (HDZ BiH, HRS i HDZ 1990.) dobile ukupno 51,93% glasova, dok su bošnjačke stranke (SDA, BPS, BH Zeleni, DF, SDP BiH, NIP, NS) ostvarile 44,34% glasova. Hrvatske stranke osvojile su gotovo 3000 glasova više nego bošnjačke i, prema sadašnjim izračunima, imaju tri mandata više nego bošnjačke. Mostar ima dugu tradiciju političkog predstavljanja, gdje su Hrvati u pravilu osvajali poziciju gradonačelnika. S obzirom na to da su Hrvati većina u gradskoj vlasti, očekuje se da će kandidati iz hrvatskih stranaka imati najveće izglede za preuzimanje ove pozicije. To je, po sadašnjim izbornim rezultatima, Mario Kordić. Njegova stranka HDZ BiH osvojila je gotovo 16.500 glasova, a on je imao 11.401 preferenciju. Budući da je u Mostaru složena procedura biranja gradonačelnika, optimistično bi bilo očekivati da se ova procedura okonča do siječnja sljedeće godine.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.