U najranjiviju skupinu sudionika u prometu svakako spadaju pješaci. Prilikom naleta bilo koje vrste vozila, gotovo u pravilu, teško stradavaju. Zbog toga moraju biti posebno oprezni, a prvenstveno zbog vlastite sigurnosti morali bi se pridržavati pravila u prometu, piše Večernji list BiH.
Prije svega, pješaci ne bi smjeli prelaziti kolnik izvan obilježenih pješačkih prijelaza. Moraju pažljivo prelaziti kolnik prije toga provjeravajući mogu li to učiniti na siguran način, poštovati svjetlosnu signalizaciju i slično. Pješaci svakako ne bi smjeli, a što zbog žurbe čine i pri tome stradavaju, pretrčavati kolnik ispred nailazećih vozila. Zbog nepoštivanja svjetlosne signalizacije pješaci mogu biti i novčano kažnjeni.
“Dječja deklaracija”
U okviru kampanje “Spasite živote djece”, koju je pokrenuo UN, kreirana je i “Dječja deklaracija” koja ima za cilj skrenuti pozornost javnosti na opasnosti s kojima se najmlađi i najranjiviji sudionici cestovnog prometa svakodnevno suočavaju. “Svi mi zaslužujemo siguran put od kuće do škole. Ceste moraju biti sigurne da bi djeca mogla pješačiti do škola. Želimo sigurne nogostupe i biciklističke staze, objekte na cesti za usporavanje prometa i sigurne pješačke prijelaze tako da se možemo obrazovati bez straha da ćemo nastradati”, navodi se, između ostalog, u “Dječjoj deklaraciji”. Pješacima u prometu treba pomoći. Primjerice, na nekim raskrižjima svjetlosni intervali na semaforima za prelazak pješaka, odnosno upaljeno zeleno svjetlo, vrlo kratko traju. Posebice je to problem kad su u pitanju veća raskrižja te se događa da se crveno svjetlo upali, a da je pješak došao tek do pola kolnika. To kod pješaka stvara osjećaj nesigurnosti. Nadalje, pješaci imaju zakonsku obvezu kretanja po nogostupu. Izuzetak je u slučaju da se pješak kreće u naselju gdje nogostup ne postoji ili postoji, ali ga iz nekog razloga nije moguće koristiti. U tom se slučaju pješak treba kretati što je moguće bliže rubu kolnika. Vozači su također dužni ispunjavati obveze prema pješacima. Dužni su stati ispred pješačkog prijelaza, u slučaju da skreću u ulicu na čijem je početku pješački prijelaz mora smanjiti brzinu i propustiti pješake. Ako su pješaci djeca, stare i nemoćne osobe, slijepe ili druge osobe s invaliditetom, vozač mora stati i propustiti ih.
Pravila vrijede za sve
Pravila u prometu trebaju se pridržavati svi, to je jedini način da se sigurnost podigne na višu razinu. Pješaci su svakako najranjivija skupina, ali u prometu češće stradavaju vozači i putnici. Na bh. cestama u 2017. dogodilo se više od 37.600 prometnih nesreća u kojima je, prema podacima nadležnih institucija, smrtno stradalo 295 osoba, a oko 10.000 ih je ozlijeđeno. Za kraj, citirat ćemo dio teksta iz “Dekade akcije za cestovnu sigurnost” koju je izglasala Opća skupština UN-a prije nekoliko godina. “Prometne nesreće najčešći su uzročnik smrti mladih u dobi od 15. do 29. godine i deveti uzročnik smrtnosti cjelokupne ljudske populacije. Nastavi li se sadašnji trend, prometne nesreće 2030. godine bit će peti uzročnik smrti ljudske populacije, što znači da će više ljudi izgubiti živote u cestovnom prometu nego što će ih preminuti od AIDS-a, raznih oblika karcinoma i drugih teških bolesti.•