Najboljom među ministrima u Vladi Federacije BiH proglašena je Jelka Milićević po izboru čitatelja Nezavisnih novina. Dopremijerka FBiH i ministrica financija u intervjuu za Nezavisne novine, koji prenosimo, govori o stanju u ovom entitetu, teškim reformama koje slijede, financijskom stanju, dugovima, MMF-u...
Dobitnica ste nagrade Nezavisnih novina za “najministra FBiH”. Kako gledate na ovo priznanje i što vam ono znači?
- Moram priznati kako sam ugodno iznenađena , ali se pitam jesam li dostojna nositeljica ovog vašeg prestižnog priznanja. Zahvaljujem čitateljima i uredništvu Nezavisnih novina što su prepoznali moj rad. Radim najbolje što znam, ali mi je ova nagrada ujedno i obveza da Ministarstvo financija i ja radimo još bolje i imamo vodeću ulogu u funkciji ostvarivanja ciljeva fiskalne stabilnosti.
Kakva je financijska stabilnost u Federaciji BiH i može li FBiH održati likvidnost 2017.?
FBiH, kao i RS, karakterizira višestruko povećanje prihoda od vremena uvođenja PDV-a, ali i puno brži rast rashoda proračuna. Pritisci su svakodnevno izraženi kod branitelja, ratnih i neratnih invalida, zdravstvenog sektora, problema uvezivanja staža za djelatnike u tvrtkama koje su u vlasništvu FBiH, a imaju problema u poslovanju, sudskih tužbi državnih službenika i namještenika po raznim osnovama, velikom naslijeđenom deficitu proračuna, nizu potpisanih ugovora i obećanja prethodne Vlade koja nemaju uporište u proračunu i na kraju zahtjeva umirovljenika za povećanjem i redovitom isplatom mirovina. U 2017. su i obveze o otplatama dugova povećane za 39% u odnosu na 2016. Sve su to izazovi koji izravno utječu na likvidnost. Uz niz aktivnosti koje Vlada planira kroz mobiliziranje javnih prihoda i fiskalnu disciplinu, vjerujem da ćemo imati održiv, uravnotežen i likvidan proračun.
Hoće li stići tranša od 155 mil. KM od MMF? Dužnosnici ove financijske institucije poručili su da bez trošarina nema novca. Kako vi na to gledate?
- Iskreno rečeno, nije mi jasno zašto smo propustili priliku uvođenja dodatnih namjenskih trošarina za cestovnu infrastrukturu još u 2015. kada je cijena na naftu i naftne prerađevine bila jako niska. Ta dodatna trošarina je uvjet za ocjenu kreditne sposobnosti investitora, tj. Cesta i Autocesta kod međunarodnih financijskih institucija. Danas je to od normalne i uobičajene fiskalne mjere postalo političko pitanje i jedno od preduvjeta odobrenja sljedeće tranše MMF-a. Hoće li biti trošarina? Uistinu vjerujem da hoće. Hoće li biti sljedeće tranše MMF-a? Mislim da nam je svima jasno da smo opredijeljeni za nastavak suradnje s MMF-om i odobreni prošireni aranžman. To znači ispunjavanje obveza iz pisma namjere i dopunskog pisma namjere u kojem su definirani rokovi. Za Zakon o trošarinama rok je kraj 2017., a taj Zakon se donosi na razini BiH.
Što je sporno glede Zakona o trošarinama, zašto niste bili za njegovo usvajanje?
- U Zakonu o trošarinama, koji je trebao biti usuglašeni prijedlog, nije bilo ništa sporno. Pitanje koje smo pokušali usuglasiti već više od godinu dana je ono raspodjele sredstava od cestarine prikupljenih na jedinstvenom računu. Naime, raspodjela se vrši prema pravilniku iz 2009. gdje je osnova projekcija dužine cesta. Po toj osnovi, Distrikt Brčko povuče više sredstava nego što uplati, RS također, a Federacija puno manje nego što je uplatila. Znači model nije pravedan i to se mora usuglasiti na pravednijim osnovama. Uz izmjenu Zakona o trošarinama, moraju se usuglasiti i izmjene Zakona o uplatama na jedinstveni račun i raspodjeli prihoda. Uvijek kada se priča o raspodjeli novca to izazva određene nesuglasice i ljutnje. To je i razumljivo. Oni koji nisu zadovoljni nešto bi mijenjali, oni koji su zadovoljni zadržali bi postojeće stanje. FBiH nije zadovoljna i traži promjenu raspodjele sredstava od cestarine, u najmanju ruku, po koeficijentima raspodjele sredstava od PDV-a. Mislim da ćemo i po tom pitanju naći rješenje.
Što su najveći problemi FBiH i kako se, po vašem mišljenju, mogu riješiti?
- Trenutačno je u FBiH najveći problem broj nezaposlenih, posebice mladih, još uvijek nedovoljan rast BDP-a, rast privatnih investicija, nepostojanje dovoljno velikih stabilnih gospodarskih subjekata koji su generatori razvoja mikro i malih poduzeća. Rješenja su dana kroz poglavlja Reformske agende, tj. strukturne reforme u cilju održanja makroekonomske stabilnosti i ubrzanja ekonomskog rasta te rasta konkurentnosti i zapošljavanja. Prema evidenciji Porezne uprave FBiH, u mandatnom razdoblju ove Vlade došlo je do povećanja ukupnog broja zaposlenih za 24.952. I ostali parametri rasta BDP-a, izvoza, industrijske proizvodnje ohrabruju, a to upućuje da se stvara bolje poslovno okruženje i da se potiče investiranje.
Kakva je suradnja s entitetskim ministrom financija i institucijama RS, prije svega, dviju vlada?
- Suradnja s kolegom Tegeltijom je dosta dobra i kroz rad u institucijama i tijelima na razini BiH, kao i radne sastanke predstavnika vlada. Posebno dobro surađujemo kroz razmatranje i harmoniziranje zakonskih rješenja, što bi trebalo olakšati poslovanje na cijelom prostoru BiH. Kroz predstojeće aktivnosti glede pridruživanja EU ta suradnja će biti sigurno unaprijeđena i intenzivirana.
U proračunu za iduću godinu planirano je 30 mil. KM subvencije poduzetnicima za zapošljavanje. Prva ste Vlada s velikim nizom poticajnih mjera. Kada se mogu očekivati konkretni rezultati?
- Vlada je pokrenula projekt poticaja zapošljavanja mladih ljudi do 30 godina koji nisu imali priliku zasnovati radni odnos i samozapošljavanja. Vlada poslodavcima refundira plaću i doprinose za jednu godinu, a poslodavac ima obvezu najmanje zadržati zaposlenika još jednu godinu. Tako će mladi čovjek steći najmanje 2 godine radnog iskustva. Nadalje, vrlo realno planiramo formirati revolving kreditnu liniju za malo i srednje poduzetništvo s kamatnom stopom do 1%. Rezultati su već vidljivi jer svi parametri rastu, istina nedovoljno, ali rastu i u 2015. i 2016., a i projekcije za 2017. su dobre.
Kako funkcionira koalicija u FBiH, kako surađujete u Vladi? Poštuju li se dogovori?
- Koalicija je opterećena događanjima na političkoj sceni. Svi problemi oko izbora u Stocu, pitanje izbora u Mostaru nekako se preliju na Vladu. Vrlo teško se dogovaramo, a realizacija dogovora je posebna priča. Mislim da mi jedni drugima još uvijek ne vjerujemo.
Što je sporno u Zakonu o igrama na sreću? Zašto vas prozivaju?
- Zakon o igrama na sreću je dobar zakon koji je usvojen u 2015. i koji je nakon provedbe trebalo pratiti i unaprijediti. Vrlo brzo počelo se s raznim inicijativama za njegovu izmjenu izvan resornog ministarstva i Vlade. I to pitanje, nažalost, postalo je pitanje koje se ispolitiziralo i ponuđene izmjene nisu bile tehnički provedive. Pokušao se naći kompromis kroz oporezivanje pojedinih vrsta igara na sreću po ugledu na RH. I to je naišlo na negodovanje priređivača igara na sreću jer je značilo povećanje poreznih obveza. U svakom slučaju se pokušalo optužiti mene i Ministarstvo da s jedne strane pogodujemo priređivačima, a s druge strane priređivači su nas optuživali da će se uništiti ta djelatnost. Meni osobno je važno da imamo dobar zakon temeljen na poznatim i isprobanim rješenjima, da se isti primjenjuje i da imamo jak i stručan nadzor nad radom priređivača igara na sreću.
BiH, pa tako i FBiH, na putu u EU čekaju bolne reforme. Rezanje potrošnje, uštede, promjene zakona.... Kako se Vlada nosi s tim, posebice vaše ministarstvo jer se veliki dio toga odnosi na financije?
- Od ukupno usvojenih zakona u 2015. i 2016. više od 80% ih je pratilo Ministarstvo financija. Trenutačno Ministarstvo ima 8 vrlo važnih i teških zakona u proceduri usvajanja. Svi zakoni će izazvati pozornost javnosti jer se nude promjene, reforme i pravila ponašanja u cilju ekonomskog rasta, financijske stabilnosti i fiskalne održivosti. Uglavnom su to zakoni koji su definirani Reformskom agendom i pismom namjere. Lako neće biti, ali se mora hrabro krenuti ako mislimo dobro sebi i svojoj državi. •