Usvajanjem izmjena Izbornog zakona do kraja veljače BiH bi Europskoj uniji poslala novu snažnu poruku kako pozitivne reformske aktivnosti nisu zaustavljene unatoč posljednjim događanjima koja su sve zabrinula, piše Večernji list BiH.
Nacionalni konsenzus
Kroz rad međuresornog parlamentarnog povjerenstva, ali i bilateralnu komunikaciju između stranaka traga se za usuglašenim rješenjima koja bi ispravila veći dio manjkavosti u postojećem izbornom zakonodavstvu. Naravno, najzainteresiraniji za izmjene ovog zakona su Hrvati koji su više puta bili žrtve izbornog inženjeringa, posebice kada je u pitanju izbor članova Predsjedništva BiH i federalnog Doma naroda. Diskriminirani su i pripadnici nekonstitutivnih naroda, što je uostalom potvrđeno i presudom Suda u Strasbourgu.
- Sadašnje odredbe Izbornog zakona nisu sukladne ustavnom načelu konstitutivnosti jer ne pružaju svim narodima jednaku mogućnost legitimnog izbora predstavnika u tijela kolektivnog predstavljanja. Osim toga, ne dopuštaju kandidiranje i izbor građana koji se ne izjašnjavaju pripadnicima jednog od konstitutivnih naroda, što je suština predmeta “Sejdić-Finci” po presudi Europskog suda za ljudska prava, upozorio je nedavno predsjedatelj Predsjedništva BiH i čelnik HDZ-a BiH Dragan Čović.
Hrvatima su prihvatljiva samo izborna pravila koja će onemogućavati veće skupine da izaberu svoje predstavnike na zajamčena mjesta manjih skupina u institucije koje imaju karakter kolektivnog predstavljanja. O tome postoji opći nacionalni konsenzus kada su hrvatske stranke u pitanju.
- Moramo sačuvati legitimitet, a potom i vjerodostojnost i autoritet tih institucija. To je važno za naš politički identitet i stabilnost sustava. Takve institucije od posebnog značaja za potvrdu konstitutivnosti naroda su Predsjedništvo BiH i domovi naroda. Kao i sve druge institucije, da bi bile demokratske, one moraju biti i reprezentativne na način da njihovi izabrani dužnosnici imaju kolektivni legitimitet konstitutivnih naroda koji su ustavna, društvena pa, ako hoćete, i povijesna činjenica. To je nešto što se jednostavno mora poštovati, poručio je Čović.
Stranački dogovori
Unutar FBiH ključne stranke su već načelno dogovorile neke od ovih principa i rade na konkretnim modelima kako to provesti u praksi. Poželjno je da se stvari u razgovorima pomaknu i do 15. veljače kako bismo prilikom predaje zahtjeva za članstvo u EU imali još jedan argument na bh. strani. Svjestan je značaja korekcije Izbornog zakona i bošnjački član Predsjedništva BiH i predsjednik SDA Bakir Izetbegović koji je i sam upozorio kako se mora otkloniti mogućnost da drugi Hrvatima biraju njihove predstavnike u vlasti.
Takva situacija podiže tenzije pred svake izbore i negativno utječe na provedbu reformi, a to ne bi trebalo nikome biti u interesu. Izbor reprezentativnih predstavnika naroda i građana na slobodnim i demokratskim izborima temelj je za sve druge političke, pa i reformske procese u BiH.