Pred BiH je još uvijek dug put prema EU

Njemačka kancelarka Angela Merkel se u svojoj redovitoj videoporuci javnosti posebno osvrnula na situaciju u Bosni i Hercegovini i Jugoistoku Europe koja je još uvijek izvan društva Europske unije. Ona je ohrabrila političare na proces reformi i jasno stavila do znanja da države Zapadnog Balkana vidi kao buduće članice EU. “Pred vama se još uvijek nalazi dug put”, izjavila je Angela Merkel. Njemačka podržava ulazak država Zapadnog Balkana u EU, ali da bi došlo do toga, moraju se ispuniti određeni kriteriji”, naglasila je kancelarka. “Ako ne bude napretka prije samog ulaska u EU, onda ni sam ulazak u ovu organizaciju neće pojednostaviti stvar”, istakla je ona. Bosna i Hercegovina, Srbija, Makedonija i Crna Gora odavno ističu ambicije za članstvom u EU. S područja bivše Jugoslavije, taj cilj su već ostvarile Slovenija i Hrvatska. Perspektiva za ulazak nije samo “mrtvo slovo na papiru”, nastavila je kancelarka Merkel u svojoj poruci. Ta perspektiva je podržana brojnim programima pomoći. “U osnovi, u rukama upravo tih zemalja nalazi se ključ za brže ili sporije prelaženje određenih faza u procesu približavanja.” Kancelarka Merkel je posebno istakla potrebu što brže reforme pravosudnog sustava, kako bi on postao pouzdan i efikasan. “Tu je vidljiv napredak, ali ostalo je još mnogo posla”, kazala je, a objavio je Deutsche Welle. Ova poruka korespondira s najavama koje je bosanskohercegovačkim političarima prenio šef njemačke diplomacije Frank-Walter Steinmeier. On je nagovijestio da će tijekom kolovoza na sastanak u Berlin pozvati vodeće političare BiH na susret s kancelarkom Merkel koja će im predstaviti dio inicijative za ubrzanje puta Bosne i Hercegovine prema Europskoj uniji, što podrazumijeva i potrebu provedbe političkih i ekonomskih reformi. To bi trebao biti uvod i za procese koji se najavljuje za novu garnituru vlasti. Pri tome se ne očekuje da će Njemačka, odnosno Sjedinjene Države kao ključna zemlja koja je zaustavila rat u zemlji, zavrtati ruke političarima nego se očekuje od njih da pokažu odlučnost i nove inicijative koje bi konačno omogućile uspostavu učinkovite države koja može donositi odluke vezane uz njezin europski put. U tome smislu se očekuje da bi se s novom garniturom političara nakon izbora, ponajprije jer se očekuju određene promjene moglo modelirati novo rješenje za Bosnu i Hercegovinu. No, za razliku od tumačenja lokalnih političara i dijela medija kako to podrazumijeva daljnju centralizaciju zemlje, doznaje se kako ne postoje takve namjere jer je jasno da nemaju potpore. Oko BiH, ali i zemalja regije protekloga petka u njemačkome Bundestagu vodila se rasprava o prijedlogu zakona kojim bi se BiH, Srbija i Makedonija svrstale u grupu zemalja “sigurnog podrijetla”, što bi bitno ubrzalo proces prema kojem se odlučuje o zahtjevima za azil građana tih zemalja. Njemačka vlada na taj način želi smanjiti broj zahtjeva za azil koji dolaze prvenstveno iz Srbije i BiH. Samo iz ove dvije zemlje od siječnja do travnja ove godine stiglo je 9000 azilanata. To je dva i pol puta više nego u istom razdoblju tijekom 2013. godine.