Nacionalne i političke razlike u Bosni i Hercegovini vidljive su na svakom koraku i podulji je popis svega oko čega nema suglasnosti u ovoj zemlji, piše Večernji list BiH.
Vanjska politika svakako je jedna od tih tema, pa su i institucije zadužene za njezinu provedbu uglavnom djelovale ovisno o tome tko im je na čelu ili tko ih zastupa na određenom događaju ili destinaciji.
Što očekivati
Predsjedništvo BiH, koje po Ustavu ima velike ovlasti u vanjskoj politici, uglavnom nema jedinstvenog stava ni o jednom pitanju, a imajući u vidu političke opcije koje trenutačno zastupaju članovi državnog Predsjedništva, malo je vjerojatno da će biti pozitivnih promjena u odnosu na prošli saziv ovog tijela, piše Večernji list BiH. Podsjećanja radi, Predsjedništvo BiH u mandatu od 2018. do 2022. godine obilježile su međusobne svađe, tužakanja, pisanje pisama u kojima se jedni ograđuju od drugih... Nedavni odlazak u Sjedinjene Američke Države, kao i nekoliko protokolarnih susreta u Predsjedništvu BiH, mogu zavarati jer, suštinski, tri člana Predsjedništva trenutačno nemaju konsenzus ni oko jednog spornog vanjskopolitičkog pitanja, od ukrajinsko-ruskog rata do palestinsko-izraelskog sukoba. Čini se kako će uspjeh Predsjedništva BiH biti ako se tijekom ovog mandata prestanu javno prepirati o vanjskopolitičkim temama i ako ne budu opstruirali rad drugih državnih institucija. Stvarno balansiranje vanjske politike BiH prije se može očekivati u djelovanju Vijeća ministara, u što nas uvjeravaju svojim izjavama predsjedateljica Borjana Krišto i ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković. Oni su u vrh svojih prioriteta stavili europski put BiH i regionalnu, odnosno suradnju sa susjednim zemljama. - U našem radu nastojim, u skladu s nadležnostima, učiniti sve kako bi se put Bosne i Hercegovine prema Europskoj uniji ubrzao, kako bismo kao država, društvo i svaki pojedinac osjetili veće koristi od reformi koje zahtijeva proces europskih integracija. Moji prvi potezi i susreti s dužnosnicima nakon imenovanja za predsjedateljicu jasno potvrđuju da je put Bosne i Hercegovine prema Europskoj uniji ujedno i temelj rada Vijeća ministara. Sada, kada BiH ima status kandidata za članstvo u Europskoj uniji, moramo se fokusirati na ispunjavanje svih preostalih uvjeta kako bismo otvorili pregovore o članstvu, što je potrebno učiniti u što kraćem roku. Pri tome podsjećam kako politička odgovornost u procesu europskih integracija nije samo na Vijeću ministara Bosne i Hercegovine nego i na ostalim razinama vlasti, zbog čega samo zajedno možemo doći do rezultata. Mislim da dobra suradnja i kohezija svima idu u prilog i da možemo mnogo toga zajedno učiniti i za euroatlantski i NATO put naše zemlje, koji nije samo vojni nego i politički savez koji dijeli vrijednosti slobode, demokracije, pluralizma i konsenzusa. Uvjerena sam da BiH može i mora biti referentna točka za relaksaciju odnosa i most povezivanja država regije i zato je važno poboljšanje odnosa u regiji i intenziviranje suradnje s institucijama Europske unije - kazala je Krišto najavljujući očitu promjenu u vanjskoj politici BiH.
Treba pronaći mjeru
Ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković kazao je kako će mu prva zadaća biti usuglasiti vanjsku politiku s Predsjedništvom BiH, ali da je svjestan da usklađivanje vanjske politike BiH s onom Europske unije neće uvijek ići glatko. - Naravno, nailazimo na kompleksnost donošenja odluka u BiH u kojima jedna od strana vjerojatno neće pristajati da se funkcionira na takav način. I tamo gdje o njima bude ovisilo donošenje odluka na razini Predsjedništva BiH i Vijeća ministara, ne očekujem tako laganu prohodnost i to je čista realnost političke slike u BiH - rekao je Konaković, pokazujući kako je svjestan potencijalnih problema u kreiranju i provedbi vanjske politike BiH.
Treba priznati da je, barem formalno, europski put nešto što prihvaćaju većinski sva tri naroda u BiH. Hrvati i Bošnjaci su za članstvo u NATO savezu, Srbi ne. Jednako tako, Hrvati i Srbi bi bliže odnose sa susjedima, matičnim zemljama. Bošnjaci nisu za to. S druge strane, Hrvatima nije tako blisko povezivanje s Istokom, bili to Rusija ili islamski svijet. Srbi i Bošnjaci sa simpatijama gledaju na to. Diplomatski treba u svemu tomu naći mjeru prihvatljivu za sve.