Mislim da smo odradili jako dobar posao kada je u pitanju analiza i prezentacija stavova Bosne i Hercegovine – rekao je Feni federalni ministar pravde Vedran Škobić nakon što je pred Velikim vijećem Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu održana rasprava u predmetu "Slaven Kovačević protiv Bosne i Hercegovine".
Tijekom rasprave obratili su se, među ostalim, Slaven Kovačević, agentica Monika Mijić koja službeno zastupa Bosnu i Hercegovinu, kao i predstavnik Ureda visokog predstavnika u BiH. Pravni tim Bosne i Hercegovine u ovom predmetu čine agentica za zastupanje BiH Monika Mijić, federalni ministar pravde Vedran Škobić, ministar pravosuđa BiH Davor Bunoza, te ministar pravosuđa Republike Srpske Miloš Bukejlović. Također, izuzetno bitan član pravnog tima je i profesorica Ljiljana Mijović, nekadašnja sutkinja Europskog suda za ljudska prava.
- Dojmovi su snažni, prvenstveno zbog činjenice da smo prisustvovali velikoj raspravi pred Velikim vijećem Europskog suda za ljudska prava, što nije tako čest slučaj. Posebno je značajno to što je ovaj predmet došao na razmatranje nakon revizije prvostupanjske presude, što daje, usudio bih se reći, određenu dozu sumnje na prvostupanjsku presudu i stavove sudaca koji su u toj presudi bili izneseni – rekao je federalni ministar pravde Vedran Škobić u izjavi za Fenu.
Kaže da je rasprava protekla veoma konstruktivno, pogotovo u dijelu izlaganja zastupnika BiH i zainteresiranih strana u cijelom slučaju, odnosno drugih sudionika iz Republike Hrvatske i predstavnika OHR-a. - Svi su iznijeli svoje stavove i ja se nadam, moja je želja i dobra namjera za BiH, da ova presuda na kraju bude preinačena – pojasnio je ministar.
Posebno je naglasio da su se suprotstavili političkim tezama koje su danas iznošene pred Sudom, a to je prije svega politička teza po kojoj se ovim predmetom pokušava rekonstruirati BiH i napraviti unitarna država. - Ukoliko se potvrdi ova odluka mislim da bi mogla izazvati određene netrpeljivosti u BiH, a ne bih se samo ograničavao na BiH. Imamo primjere Belgije, Italije, Švicarske, Južnog Tirola i mnogih drugih zemalja, odnosno pokrajina koje su na sličan način uređene. Postavlja se pitanje hoće li ova presuda izazvati potrebu preispitivanja i takvih ustava i zakona koji vladaju u tim zemljama. Mislim da ova odluka ima jedan širi kontekst – istaknuo je ministar.
Ministar Škobić je naglasio da je zastupanje BiH pred međunarodnim sudovima izazovan zadatak, posebno u složenim slučajevima koji se odnose na pitanja diskriminacije i ustavnih odredbi. - Kada je u pitanju sfera diskriminacije, ona nužno zahtjeva veliku i aktivnu ulogu tužene strane. Kada je u pitanju BiH, nije ostavljena mogućnost da se Bosna i Hercegovina brani pred vlastitim institucijama. Kakav je bio cilj i namjera aplikanta u tom smislu, ostaje nam samo na sumnju i komentar. Smatram da nije dobro što nije iskorištena procedura unutar BiH gdje bi se možda, na određen način pronašao zajednički jezik i određeni kompromis, kako u pravnom, tako i u političkom smislu – smatra Škobić.
Naglasio je da je ovaj predmet zahtijevao temeljitu analizu svih iznesenih argumenata i stavova, kao i detaljnu pripremu aplikacije. Dodao je da smatra kako je u proteklom razdoblju obavljen kvalitetan posao u analizi i prezentaciji stavova Bosne i Hercegovine tijekom rasprave. - Zaista bih pohvalio rad agentice BiH za zastupanje pred Europskim sudom za ljudska prava koja je zaista uz našu određenu pomoć napravila izuzetno koristan posao za Bosnu i Hercegovinu – zaključio je ministar Škobić za Fenu.