Danima pišemo, slušamo, čitamo, razgovaramo... o poskupljenju brašna i kruha, kave, čokolade, mlijeka i mliječnih proizvoda te drugih namirnica bez kojih se “ne može” u BiH. Objašnjava se to kao težak udar na građane, novi šok za ionako opterećeno pučanstvo, guranje u dužničko ropstvo... i ako sagledamo sve aspekte tih poskupljenja, na mjestu je to što se komentira, no pitanje je i zbog čega je to nama stalna tema u posljednje vrijeme, dok u zemljama poput Njemačke, Francuske i Italije, u kojima su cijene svega toga još i veće, to nije tema, a Talijani se, primjerice, ne bune zbog kave od 5 do 10 eura u kafićima. Osim kupovne moći, prema kojoj oni to mogu priuštiti pa i ne pričaju mnogo o tome, razlog je i taj što oni sve to manje konzumiraju nego mi, a i nisu ovisni o uvozu, već nešto i proizvedu da bi smanjili cijene.
Neslavna statistika
BiH pak forsira nezdravo i preskupo, a domaće, što se može uzgojiti, i zdrave alternative nekim namirnicama izbacuje. Zato i ne čudi da smo, kad se gleda statistika, u vrhu pretilosti u Europi i svijetu, pri vrhu smo i po broju slučajeva kardiovaskularnih bolesti. I naravno da smo do toga došli najviše zbog konzumacije nezdrave hrane. Nužno, ne mora kruh biti nezdrav, međutim, mi smo među rekorderima koliko bijelog brašna, škroba i ugljikohidrata unesemo u sebe i naravno da ništa prekomjerno nije zdravo. Zatim, što se kave tiče, jutro je normalno početi s dvije, tri ili više šalica kave, dok će jedan Talijan popiti jednu kavu, eventualno dvije dnevno i tako završiti dan. I zato je u BiH poskupljenje kruha i kave uistinu udar na potrošače. - BiH tradicionalno ima visoku potrošnju kruha i kave u usporedbi s nekim drugim europskim zemljama. Kruh je osnovna namirnica u kućanstvima, a prema dostupnim podacima, prosječni stanovnik BiH pojede više kruha od prosjeka u mnogim zapadnoeuropskim zemljama. Potrošnja kruha je visoka zbog toga što je povoljan izvor kalorija i dugi niz godina ključni dio prehrane u regiji. Slično tome, kava je duboko ukorijenjena u kulturi BiH. Zajednička tradicija ispijanja kave, posebno turske, ima važnu društvenu ulogu, a u prosjeku se pije mnogo više kave nego u mnogim drugim dijelovima svijeta. Ova kulturna praksa, koja uključuje dugotrajno sjedenje uz kavu u društvu prijatelja ili obitelji, doprinosi visokoj potrošnji kave. Dakle, Bosna i Hercegovina je među vodećim zemljama u regiji po potrošnji kruha i kave, što odražava prehrambene i kulturne navike stanovništva - glasi jedna od analiza stanja u ovoj zemlji, a sve što vidimo potkrjepljuje činjenicu da je u BiH prekomjerna konzumacija spomenutih namirnica i financijski udar, ali i udar na zdravlje. Međutim, užitaka se nećemo odreći.
U Mostaru s jednom ekipom studenata slušamo o tome da se kave nitko neće odreći, a ni kruha. - Najavljuju poskupljenja, ali sumnjamo da je situacija toliko teška da je potrebno da za espresso izdvajamo dvije i pol ili tri marke, što se najavljuje u skoroj budućnosti.
Na kraju krajeva, mi i jedemo i pijemo preko mjere pa mi je nejasno da količina ne može normalizirati situaciju. Ako i bude najavljenih poskupljenja, ja kavu moram popiti. Jednu ću u stanu prije polaska na fakultet, onda drugu s prijateljicama pa poslijepodne opet onu u stanu i to mi je maksimum - priča nam Iva dok razgovaramo o mogućim poskupljenjima. Liječnici pak zbog zdravlja predlažu da ubuduće neke proizvode koje unosimo u sebe reduciramo. Prošle godine Udruga za debljinu BiH predstavila je podatke koji pokazuju da smo u top pet u Europi po pretilosti. Dr. Fuad Pašić, predsjednik Udruge za debljinu BiH, tada je rekao kako nije problem pretilost sama po sebi, već što se tu dijeli kaskada nepovoljnih ishoda, kaskada oboljenja koja se događa - od dijabetesa, problema vezanih uz plodnost, masnu jetru, a posebno zabrinjava sve veći broj pretile djece. Dr. Milan Todorović, potpredsjednik Udruge, dodao je i ostale elemente koji su nas učinili ovakvima kakvi jesmo, kao što su manja fizička aktivnost, nezdrava i nepravilna prehrana, needuciranost ljudi. Osobna trenerica Marija Nikolić istaknula je tada problem u pretilim obiteljima gdje se mora psihološki obazrivo prići da ne dođe do negativnog učinka. Roditelja koji je pretio treba uvjeriti da je dijete pretilo i da treba promijeniti stil života. - Iako su mnogi skloni reći da je dovoljno “probušiti žlicu”, gubitak tjelesne težine je mnogo kompleksniji proces. Ja nisam za odricanje, već za pravilan pristup koji će dugoročno dati rezultat. To nije samo fiziološka glad, ima i psihičkih stanja koja vode do emocionalnog prejedanja, mnogo slojeva koje treba rješavati - navela je. A svi ti stručnjaci spominjali su upravo nekvalitetnu prehranu, onu koju u svijetu izbacuju s jelovnika, a u BiH nam je šalju u sve većim količinama i sve skuplju...
Vrijeme za promjenu
Među savjetima koje zdravstveni djelatnici daju stanovnicima je postupno smanjenje unosa kruha, a zamjenjivanje zdravijim opcijama poput integralnog kruha, koji sadrži više vlakana i pruža dulji osjećaj sitosti. Zatim važno je povećati unos povrća u organizam kako bi u nama bilo što više hranjivih tvari, a što manje rafiniranih ugljikohidrata. Dobro je planirati obroke unaprijed i izbjegavati kruh na stolu.