Test za Vijeće ministara

Što su "dogovorili" čelnici vladajućih političkih stranaka na državnoj razini

Što su "dogovorili" čelnici vladajućih političkih stranaka na državnoj razini
07.11.2024.
u 18:17
Zbog pada popularnosti na izborima i unutarnjih slabosti ponajprije NiP kalkulira oko donošenja odluka u vladajućoj koaliciji
Pogledaj originalni članak

Na prošlotjednoj sjednici Vijeća ministara BiH nekoliko životnih točaka dnevnoga reda nije se uopće razmatralo jer bošnjački ministri, predvođeni ministrom vanjskih poslova Elmedinom Konakovićem, nisu željeli o njima razgovarati. Upravo je ključni zaključak ovotjednog susreta vladajuće "petorke" - čelnika HDZ-a BiH Dragana Čovića, SDP-a BiH Nermina Nikšića i SNSD-a Milorada Dodika bio da se te točke bez odbijanja prihvate na novoj sjednici Vijeća ministara 12. studenoga. Što će biti i ključni test postoji li državna koalicija, piše Večernji list BiH.

Odluka o odgađanju rasprave o ovim pitanjima, koja uključuju projekte financirane od Europske investicijske banke i drugih međunarodnih institucija, uzburkala je političku scenu Bosne i Hercegovine, izazivajući reakcije i unutar i izvan vladajuće koalicije. Sam čin ignoriranja ovih važnih točaka smatra se izrazom političkog kalkuliranja, a ne rješavanjem stvarnih pitanja koja su od ključnog značaja za razvoj infrastrukture i ekonomskog rasta BiH. Naime, Vijeće ministara BiH, kao izvršno tijelo na državnoj razini, često je arena za političke tenzije između različitih nacionalnih i političkih skupina. Trenutačni sastav Vijeća obuhvaća ministre iz bošnjačkih, hrvatskih i srpskih stranaka, što zahtijeva suradnju i dogovor svih uključenih. No, očito je da su se neslaganja i interesi političkih struja unutar vladajuće koalicije, u kojoj su se formalno složile bošnjačke, hrvatske i srpske stranke, ponovno našli na ispitu. U ovim se slučajevima i pozadinske političke igre često isprepleću s operativnim odlukama koje su od životnog značaja za infrastrukturne projekte u zemlji. Pitanja koja su se našla na dnevnom redu nisu samo tehničke odluke. Riječ je o projektima s konkretnim financijskim injekcijama za ključne projekte unutar BiH. Među projektima koji su trenutačno na čekanju su ulaganja Europske investicijske banke (EIB) u izgradnju autocesta i mediteranskog koridora kroz BiH, uključujući dionice tunel Kvanj - Buna i Zenica sjever. Ovi projekti dio su šireg plana razvoja autoceste koridor Vc, koja bi trebala povezati jug i sjever zemlje s europskim prometnim mrežama. Uz podršku Zajedničkog europskog fonda za zapadni Balkan, planira se značajno unaprijediti infrastruktura koja bi omogućila brži protok ljudi i roba te osigurala pristup Bosni i Hercegovini na europsku prometnu mrežu. Osim projekata autoceste, dnevni red obuhvaća i ulaganja Saudijskog fonda za razvoj u obrazovne projekte, poput izgradnje studentskog doma u Foči i znanstveno-tehnološkog parka, kao i kreditne aranžmane s Razvojnom bankom Vijeća Europe za poboljšanje kapaciteta i uvjeta u psihijatrijskim ustanovama u BiH. Svaki od ovih sporazuma donosi financijska sredstva koja bi trebala unaprijediti kapacitete BiH i doprinijeti razvoju društvene i ekonomske infrastrukture. Tu je i inicijativa za vođenje pregovora radi zaključivanja ugovora o financiranju između Bosne i Hercegovine i Europske investicijske banke oko vjetroelektrane Poklečani koju bi trebala graditi Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne sa sjedištem u Mostaru, piše Večernji list BiH.

Odbijanje davanja potpore ovim točkama bošnjačkih ministara pokazuje duboko ukorijenjene političke razlike unutar koalicije. No, prije svega su bošnjačke stranke, suočene s kritikama Stranke demokratske akcije (SDA) i bliskih joj medijskih kutija, pod snažnim pritiskom da ne pristaju na sve predložene projekte kako bi zadržale političku distancu i time umanjile oporbeni pritisak. Posljednji lokalni izbori pokazali su slabljenje rejtinga vladajućih bošnjačkih stranaka, pri čemu se smanjila njihova podrška među glasačima zbog, kako mnogi ocjenjuju, političkih kompromisa s hrvatskim i srpskim strankama. Oporbeni SDA, kao najjača bošnjačka stranka, koristi svaki trenutak za kritiku poteza sadašnje vlasti i dogovaranja s drugim nacionalnim strankama. Za bošnjačke stranke, poput onih koje trenutačno čine koaliciju, svaki kompromis sa srpskim i hrvatskim političkim predstavnicima predstavlja potencijalnu "slabost" koju SDA, njegovi sateliti i medijske ekspoziture rado koriste za obračun.

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.