Sveučilište u Mostaru dobilo je pozitivnu ocjenu akreditacije Europske unije koja je provedena posredstvom Agencije za znanost i visoko obrazovanje (AZVO) RH, čime se jamči puna jednakovrijednost diploma stečenih na Sveučilištu u Mostaru onima na sveučilištima u EU. O radu ove Agencije i suradnji sa Sveučilištem u Mostaru govori prof. dr. sc. Jasmina Havranek, ravnateljica Agencije za znanost i visoko obrazovanje RH.
Možete li nam reći nešto više o Agenciji za znanost i visoko obrazovanje i njezinoj ulozi?
- Agencija za znanost i visoko obrazovanje RH osnovana je 2005. u skladu s dobrom europskom praksom u području osiguravanja kvalitete te slijedeći europske i nacionalne preporuke. Više od deset godina AZVO radi na osvještavanju i promicanju kulture kvalitete u visokom obrazovanju i znanosti, što ponekad i nije bilo jednostavno, no sada, nakon završetka prvog ciklusa vanjskog vrednovanja, ponosni smo što smo ustrojili sustav osiguravanja kvalitete, što su se dogodile pozitivne promjene i što nas visoka učilišta vide kao partnera na putu unapređenja kvalitete rada. Vrlo je važno osvijestiti da je primarna odgovornost za kvalitetu upravo na visokim učilištima, a mi smo tu kako bismo im u tome pomogli i pružili im podršku. U skladu s propisima RH, AZVO provodi nekoliko postupaka vanjskog vrednovanja - dio inicijalne akreditacije, reakreditaciju, tematsko vrednovanje znanstvenih organizacija, visokih učilišta i studijskih programa te vanjsku neovisnu prosudbu sustava osiguravanja kvalitete visokih učilišta (audit). Dva su temeljna cilja ovih postupaka - osiguravanje kvalitete (provjera ispunjavanja određenih kriterija) te unapređenje kvalitete. Osim toga, unutar AZVO-a su ustrojeni i uredi koji nisu izravno povezani s akreditacijom, ali su nam vrlo važni i upravo nam činjenica da objedinjavamo i druge poslove omogućava dostupnost različitih informacija i bolju učinkovitost. Ti se poslovi tiču prijava za upise na visoka učilišta te stručno priznavanje inozemnih visokoškolskih kvalifikacija i pružanje informacija o nacionalnom te inozemnim obrazovnim sustavima (Nacionalni ENIC/NARIC ured). Isto tako, AZVO pruža stručnu i administrativnu podršku Nacionalnom vijeću za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj, Vijeću veleučilišta i visokih škola, matičnim odborima iz svih znanstvenih polja i područja u RH, područnim znanstvenim vijećima i matičnim povjerenstvima. Svakako moram istaknuti i činjenicu da je AZVO punopravan član krovnih europskih udruga za osiguravanje kvalitete - Europskog registra za osiguravanje kvalitete u visokom obrazovanju (European Quality Assurance Register for Higher Education – EQAR) i Europske udruge za osiguravanje kvalitete u visokom obrazovanju (European Association for Quality Assurance in Higher Education – ENQA). Članstvo u ovim organizacijama otvara nam mogućnost provedbe postupaka vanjskog osiguravanja kvalitete na čitavom Europskom prostoru visokog obrazovanja (European Higher Education Area – EHEA) i, dakako, jamstvo je kvalitete kvalifikacija stečenih na visokim učilištima u Hrvatskoj.
Što konkretno znači proces akreditacije/reakreditacije?
- Akreditacija, odnosno reakreditacija ima za cilj osiguravanje i unapređenje kvalitete rada visokih učilišta i znanstvenih organizacija. Drugim riječima, kroz ovaj se postupak utvrđuje zadovoljavaju li visoka učilišta i znanstvene organizacije potrebne kriterije te dobivaju li preporuke za unapređenje. Akreditacija jamči da je institucija prošla postupak i da zadovoljava kriterije te da je kvalifikacija stečena na akreditiranom visokom učilištu vjerodostojna. Također je jedan od ciljeva akreditacije informiranje javnosti, posebno budućih studenata, o kvaliteti visokih učilišta i studijskih programa.
U pripremi je i akreditacija poslijediplomskih studija na Sveučilištu u Mostaru, kažite nam nešto o tome?
- Posljednjih nekoliko godina pojavio se globalni trend provođenja vanjskog vrednovanja poslijediplomskih istraživačkih programa te osmišljavanje javnih politika i preporuka za unapređenje ove specifične razine visokog obrazovanja. Što se tiče Sveučilišta u Mostaru, odluka o reakreditaciji poslijediplomskih sveučilišnih studijskih programa (doktorskih studija) je na samom Sveučilištu. U RH smo s provođenjem ovog postupka počeli 2016. kako bi se osiguralo da visokoobrazovne kvalifikacije, uz naslov doktora i doktorice znanosti, odražavaju kvalitetne studijske programe koji su međunarodno usporedivi i prepoznati u europskom prostoru. Osim provjere uvjeta propisanih zakonom, reakreditacija uključuje vanjsku procjenu kvalitete od međunarodno uglednih stručnjaka, iskusnih u osiguravanju kvalitete na doktorskoj razini, kao i prepoznatih po svojoj istraživačkoj izvrsnosti te donošenje preporuka za svaki pojedinačni program. Do kraja 2018. postupak reakreditacije će proći svi doktorski studiji u RH. Doktorskim studijima visoke razine kvalitete, uz prethodnu potvrdu o ispunjavanju uvjeta Ministarstva znanosti i obrazovanja, dodjeljuje se oznaka visoke razine kvalitete u akademske i promidžbene svrhe. Tu je oznaku do sada dobilo sedam doktorskih studija.
Koji su uvjeti koje visokoškolska ustanova mora ispuniti?
- S obzirom na to da se na doktorske studije ne mogu adekvatno primijeniti kriteriji kvalitete iz reakreditacije visokih učilišta ni inicijalne akreditacije studijskih programa, bilo je potrebno, uz zakonske minimalne uvjete, razviti i kriterije kvalitete usklađene s Europskim standardima i smjernicama (ESG), kao i s Hrvatskim odnosno Europskim kvalifikacijskim okvirom. U izradu kriterija bili su uključeni predstavnici svih javnih sveučilišta - prorektori i prorektorice za znanost, odnosno drugi sveučilišni predstavnici zaduženi za kvalitetu doktorskih studija, na prijedlog javnih sveučilišta, te predstavnici javnih znanstvenih instituta, udruge doktoranada i ministarstva nadležnog za visoko obrazovanje i znanost. U provedbi vanjskog vrednovanja kvalitete doktorskih studija koristi se dokument “Načela i kriteriji reakreditacije doktorskih studija”. Četiri su skupa kriterija koje stručno povjerenstvo provjerava pri posjetu i o kojima donosi mišljenje: nastavnički, mentorski i istraživački kapaciteti i infrastruktura; interni sustav osiguravanja kvalitete studija; potpora doktorandima i napredovanje tijekom studija te program i ishodi doktorskog studija. Kako bismo pomogli visokim učilištima u postupcima vanjskog vrednovanja i samovrednovanja doktorskih studija, ove smo godine objavili i brošuru “Osiguravanje kvalitete doktorskih studija u RH” s preporukama i primjerima dobre prakse.
Koliko dugo traje vaša suradnja sa Sveučilištem u Mostaru?
- Sa Sveučilištem u Mostaru surađujem praktički od devedesetih godina - kroz nastavu, zatim sam surađivala kao dekanica Agronomskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu pa sve do danas, kroz Agenciju za znanost i visoko obrazovanje. Surađivala sam različitim intenzitetom i na različitim razinama i po različitim pitanjima, moram priznati da se rado ovdje vraćam i drago mi je ako mogu dati doprinos ili pomoći na bilo koji način u daljnjem razvoju i unapređenju Sveučilišta.
Važnost integracije Sveučilišta u Mostaru za buduće lakše i brže osuvremenjivanje nastavnih planova i programa?
- Integracija sveučilišta je važna i zasigurno donosi određene prednosti u pogledu fleksibilnosti, strateškog planiranja, snažnije vidljivosti i brendiranja. Važno je prepoznati odgovarajući model, pri čemu mogu pomoći iskustva drugih sveučilišta koja su prošla integraciju. Integracija je proces koji traje i donosi mnoge prednosti, no svakako je važno cjelokupan proces dobro iskomunicirati sa sastavnicama.
Kako vidite suradnju Sveučilišta u Mostaru sa sveučilištima RH?
- Imamo pozitivne primjere suradnje Mostara i hrvatskih sveučilišta u području nastave, no vjerujem da prostora za unapređenje ima, posebno u segmentima znanstvenog i istraživačkog rada te poticanju mobilnosti studenata i nastavnika.
Veliki broj studenata iz RH studira upravo u Mostaru, što mislite zašto? Kakvu kvalitetu visokog obrazovanja budući studenti iz RH mogu očekivati na Sveučilištu u Mostaru?
- Ne mogu sa sigurnošću tvrditi zbog kojih se razloga studenti iz Hrvatske odlučuju na studij u Mostaru, no rekla bih da su neki od njih blizina, povezanost, financijski razlozi i sl. Reakreditacija, čiji je cilj ne samo dobiti uvid u stanje nego i dugoročno - potaknuti djelovanje na temelju konkretnih preporuka stručnih povjerenstava, zasigurno će doprinijeti privlačenju studenata iz drugih država. Pri tom je važno voditi računa o ulaznim kriterijima, odnosno kvaliteti kandidata koji ulaze u visoko obrazovanje. Isto tako, vjerujem da će preporuke dobivene kroz reakreditaciju biti poticaj i daljnjim promjenama i unapređenju kvalitete rada Sveučilišta.
Kako biste ocijenili rad Sveučilišta u Mostaru?
- Dugogodišnji rad u nastavi naučio me je da je vrlo teško ocjenjivati, stoga ću reći kako je u slučaju Sveučilišta u Mostaru važno u obzir uzeti okolnosti u kojima djeluje. Sveučilište općenito, u svakom društvu, ima veliku odgovornost - ne samo pružiti formalno znanje nego i šire - unapređivati društvo u cjelini. U svemu tome ne smijemo zaboraviti kvalitetu, čijem se propitivanju stalno trebamo vraćati i svi zajedno tražiti načine i otvarati puteve za njezino unapređenje. Smatram da se Sveučilište u Mostaru kreće u pozitivnom smjeru te očekujem sve bolji napredak. Dakle, moja ocjena je u svakom slučaju vrlo pozitivna.•