Stanovnici BiH jedini u regiji ne mogu biti donori organa svome prijatelju. Naime, zakoni u našoj zemlji to ne dozvoljavaju, a prema onome što je rečeno iz Ministarstva zdravstva FBiH, tako će biti do daljnjeg iako za to nema jasnog objašnjenja, piše Dnevni avaz.
Često možemo pročitati u regionalnim medijima naslove „Prijatelj mu donirao bubreg“, „Prijateljstvo bez granica - donirao mu bubreg i dio jetre“. Jedan od posljednjih ovakvih slučajeva zabilježen je prošli mjesec u Srbiji.
Predsjednik Udruženja dijaliznih i transplantiranih bolesnika Tomislav Žuljević za Avaz je rekao kako su zabrane da prijatelj može donirati bubreg bespotrebne.
- Zakon je neumitan, donor može biti i do četvrtog koljena. Mi smo predlagali i drugačije, ali, nažalost, nije došlo na plodno tlo. Rijetka smo zemlja u Europi gdje ne možete na ovaj način spasiti život prijatelju, daljnjem rođaku ili radnom kolegi. U Hrvatskoj je to riješeno da se potpiše službena izjava kod notara da donirate bubreg bez ikakve novčane naknade - pojasnio je Žuljević.
Stručnjaci ističu kako je u gotovo svim zemljama Europe dozvoljeno doniranje bubrega, pa i dijela jetre, bez obzira na srodnu vezu.
- Važno je da osoba koja želi biti donor bude zdrava. Drugih prepreka nema, pa čak ni krvna grupa, podudarnost tkiva nisu važni. U izradu zakona se, može se zaključiti, ne uključuju stručnjaci koji se bave transplantacijom, nego neki birokrati koji zakon „režu“ bez reda - istaknuo je Žuljević.
Iz Federalnog ministarstva zdravstva za medije pojašnjavaju kako je mogućnost da prijatelj bude donor odbijena jer u redovitoj proceduri donošenje izmjena i dopuna Zakona o transplantaciji organa i tkiva nije ni bilo inicijative da se takva mogućnost razmatra.
Prema statističkim podacima, globalno najveći dio organa za transplantacijsko liječenje dobiva od kadaveričnih donora (umrlih osoba kod kojih je potvrđena moždana smrt), dok je 10 posto organa za presađivanje donirano od živih donora.