SDA, SNSD, HDZ - HNS i SDP na državnoj razini odnosno SDA, HDZ i SDP na federalnoj razini stranke su koje su osvojile najveći broj glasova, a sukladno tomu i najveći broj mandata u budućim sazivima Zastupničkog doma Parlamenta BiH odnosno Parlamenta Federacije BiH, piše Večernji list BiH.
Središnje izborno povjerenstvo službeno je utvrdilo rezultate izbora, a uvidom u njih vidljivo je kako nema pretjeranih promjena u odnosu na preliminarne, a na osnovi kojih su mediji donijeli pretpostavljeni izgled i saziv zakonodavnih tijela na svim razinama. Sada je sve i službeno, pri čemu se iz broja mandata na federalnoj i državnoj razini može izvući zaključak kako će se prije formiranja izvršne vlasti, odnosno Vijeća ministara i Vlade Federacije, tražiti koalicije s po najmanje tri stranke, uz legitimnu predstavljenost triju konstitutivnih naroda.
Istodobno, u kontekstu Narodne skupštine RS-a vidljivo je kako će SNSD i partnerske stranke imati dovoljan broj ruku za skupštinsku većinu. No, krenimo od državne razine vlasti, odnosno od Predsjedništva BiH, u kojem će sjediti Željka Cvijanović uime srpskog te Denis Bećirović i Željko Komšić uime bošnjačkoga naroda; potonji je, naime, ponovno ušao u instituciju namijenjenu predstavljanju naroda glasovima bošnjačkoga naroda te time onemogućio Hrvatima da biraju svojeg člana kolektivnog šefa države.
Poznata imena
U kontekstu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, koja ima 42 zastupnika, pri čemu ih se 28 bira s prostora Federacije, a 14 s prostora Republike Srpske, nakon utvrđenih izbornih rezultata stanje je takvo da će SDA imati najveći broj mandata - ukupno 9, odnosno 8 iz Federacije i jedan s područja RS-a. Uime ove stranke mandate su osvojili Šemsudin Mehmedović, Denijal Tulumović, Nermin Mandra, Midhat Čaušević, Amor Mašović, Šemsudin Dedić i Šerif Špago, Safet Kešo te Edin Ramić.
Druga stranka po broju osvojenih mandata je SNSD koji je osvojio 6 zastupničkih mandata, što mu je dovoljno za potrebnu entitetsku trećinu, a što je osobito važno s obzirom na proces usvajanja svih zakonskih i drugih rješenja jer se uvijek traži većina koja uključuje najmanju jednu trećinu glasova zastupnika ili izaslanika s teritorija svakog entiteta. Mandate su osvojili Zoran Tegeltija, Radovan Višković, Nebojša Radmanović, Obren Petrović, Sanja Vulić i Miroslav Vujičić.
Kada je riječ o trećoj po snazi političkoj opciji u ovomu domu, ovi su izbori pokazali jednu zanimljivost. Naime, HDZ - HNS osvojio je veći broj glasova (137.340) u odnosu na SDP (129.499), međutim, nakon izračuna mandata, SDP će imati 5, dok će HDZ - HNS imati 4 mandata. Uime HDZ-a BiH - HNS-a mandate su osvojili Darijana Filipović, Marinko Čavara, Predrag Kožul i Slavko Matić. U kontekstu SDP-a mandate su dobili Jasmin Imamović, Zukan Helez, Saša Magazinović, Albin Muslić i Rejhana Dervišević.
Poredak u Zastupničkom domu Parlamenta BiH pokazuje izjednačenu poziciju DF/GS te Naroda i pravde (NiP), koji će imati po tri zastupnika. Uime DF-a to su Zlatan Begić, Vlatko Glavaš i Milan Dunović, a NiP-a Denis Zvizdić, Nihad Omerović i Mia Karamehić-Abazović.
Slijede četiri političke opcije koje su dobile po dva mandata: NES (Zlatko Miletić i Jasmin Emrić), Naša stranka iz FBiH (Sabina Ćudić i Predrag Kojović) te SDS (Darko Babalj i Mladen Bosić) i PDP (Branislav Borenović i Mira Pekić) iz RS-a. Na kraju, ukupno su četiri političke opcije osvojile po jedan mandat, a to su Bh. inicijativa Fuada Kasumovića (Aida Baručija) te Demos (Čedomir Stojanović), Ujedinjena Srpska (Milan Petković) i Za pravdu i red - Lista Nebojše Vukanovića (Nenad Grković).
Ovakav raspored budućega saziva Zastupničkog doma upućuje na potrebu pregovora u cilju osiguranja potrebne većine, odnosno broja od 22 zastupnika, a moguće ju je osigurati na više načina i s više kombinacija. Kao što je poznato, za izglasavanje Vijeća ministara potrebna je natpolovična većina u Zastupničkom domu, međutim, treba uzeti u obzir potrebu da nova državna vlast mora uključivati pobjednike u trima konstitutivnim narodima kako bi se osigurao njezin legitimitet. Pritom svakako treba navesti i kako Parlamentarnu skupštinu BiH čini i drugi dio - Dom naroda u kojemu će kod Hrvata većinu imati HDZ - HNS. Za hrvatske predstavnike u kontekstu partnera stvar je jasna - vlast treba formirati s pobjednicima unutar drugih naroda, uz opasku, a koju se moglo čuti i u petak nakon sjednice HDZ-a BiH, da nema nikakve mogućnosti da DF Željka Komšića bude partner bilo kojoj stranci okupljenoj oko Hrvatskog narodnog sabora BiH.
Federacija BiH
Kada je riječ o Zastupničkom domu Parlamenta Federacije, utvrđeni rezultati izbora pokazuju kako će najveći broj mandata, njih 26, imati SDA, a slijede HDZ - HNS s 15 te SDP s istim brojem mandata, no s nešto manjih brojem glasova u odnosu na HDZ. DF/GS ulazi u ovaj dom s 12 mandata, a slijede NiP i SPU BiH sa sedam, Naša stranka sa šest, NES s pet te SBiH s četiri mandata. U Zastupničkom domu Parlamenta FBiH HDZ 1990. imat će tri mandata, dok će po jedan imati HNP i HRS. Također, po jedan mandat dobivaju i PDA, Bh. inicijativa Fuada Kasumovića te Pomak. Od 98 zastupnika, 25 ih je u Parlament ušlo preko kompenzacijskih mandata. Primjerice, uime SDA to su Adnan Efendić sa 6902 glasa, Fahrudin Skopljak s 4591 glasom, Haris Šabanović s 3252 glasa, kao i Kenela Zuko s 3191 glasom, dok su to uime HDZ-a - HNS-a Mario Karamatić s 3692 glasa, Ivo Vincetić s 2346 glasova te Delfa Dejanović s 2008 glasova. U kontekstu SDP-a preko kompenzacijske liste u Parlament će ući Esma Hasanbašić (2656), Lana Prlić (2491), Siniša Dukić (1159) te Ivan Boban (261 glas). Kao što je poznato većina u ovom domu traži 50 zastupnika, a nju je, baš kao i u slučaju Parlamenta BiH, moguće dobiti na više načina, no, ponovno uzimajući u obzir potrebu osiguranja legitimnih predstavnika konstitutivnih naroda, što znači da je HDZ - HNS kao pobjednik u hrvatskom narodu nezaobilazan čimbenik. Naravno, treba uputiti i na činjenicu da će legitimitet hrvatskog naroda u federalnom Domu naroda, a nakon odluka Christiana Schmidta, biti bolje predstavljen. Uostalom, proces izbora Vlade Federacije i počinje u Domu naroda, tako da je pitanje legitimnog političkog predstavljanja na ovoj razini od krucijalne važnosti.
U kontekstu Narodne skupštine RS-a, koja ima 83 zastupnika, situacija nakon svih obrađenih biračkih mjesta pokazuje kako SNSD osvaja 29 mandata, a slijede SDS s 13 i PDP s osam mandata.
Po pet mandata osvojili su Socijalistička partija, Pokret za državu i Demos, po četiri Ujedinjena Srpska, Za pravdu i red i DNS, a po tri mandata osvojili su NPS i SPS. Već je ranije potvrđeno kako će SNSD s partnerskim strankama imati potrebnu većinu u ovom entitetskom zakonodavnom domu.
Koliko rečenica kako bi se reklo da, pod jedan, Hrvati nemaju legitimnog predstavnika, da, pod dva, na jednoj razini HDZ ima više glasova i manje mandata, a, pod tri, na drugoj razini malo više glasova od tamo neke stranke ali isti broj mandata. Kada čitaš između redova, i u prvom, i u drugom i u trećem slučaju, Hrvati su ugroženi. I ugrožavaju ih Bošnjaci, kao što će ih ugrožavati.