BiH postaje zemlja staraca, što, među ostalim, pokazuju i podaci zavoda za mirovinsko osiguranje, prema kojima je u studenome 2023. imala ukupno 726.382 umirovljenika. Samo u razdoblju od prosinca 2018. do studenoga 2023. taj broj veći je za 45.930. Kada je riječ o Federalnom zavodu MIO, u proteklih pet godina on je dobio 27.569 korisnika više.
Stalni rast i predviđanja
Podaci Federalnog zavoda MIO pokazuju kako je na isplati mirovina za prosinac 2018. bilo 416.500 korisnika, dok je mirovinu za studeni 2023. primilo 444.069 korisnika. Rast se dogodio i u Republici Srpskoj, koja u navedenom razdoblju bilježi porast broja umirovljenika od 18.361. Podaci Zavoda MIO RS-a pokazuju kako je isplatom mirovina za studeni obuhvaćeno ukupno 282.313 korisnika prava, od čega 227.252 u RS-u, dok je izvan RS-a 55.061. Isplatom mirovine za prosinac 2018. bila su obuhvaćena ukupno 263.952 korisnika prava, od čega 214.383 u RS-u, a izvan RS-a njih 49.569. U idućih 10-ak godina broj umirovljenika u BiH mogao bi biti i značajno veći. Analitičari upozoravaju na demografski kolaps BiH, a u istraživanju koje je provela Europska komisija stoji da će do 2060. broj stanovnika BiH pasti na 1,7 milijuna te da će se broj osoba od 65 godina i više povećati s 15,7 na 45,1%. Udio mladih smanjit će se s oko 21 na 13%. BiH će, ako je suditi prema izvješću UN-a, za 50 godina imati više od milijun stanovnika manje te se predviđa da će tada u njoj živjeti tek oko 2,231.000 ljudi. Ako se ovako nastavi, bit ćemo društvo s malim brojem stanovnika između 20 i 40 godina. Na problem do kojeg će dovesti ovakva struktura stanovništva najviše upozoravaju poslodavci, svjesni činjenice da će neizbježno morati gasiti pogone jer neće imati tko raditi. Gašenje privatnih pogona znači i prazne državne proračune te sve ono što iz toga proistječe. Iz Udruge poslodavaca FBiH već neko vrijeme upozoravaju na ovu situaciju te ističu kako je nedostatak radne snage u BiH prouzročen, prije svega, odlaskom radno sposobnog stanovništva u zemlje regije, poput Hrvatske, te Austrije i Njemačke, koja je liberalizirala tržište rada, ali i zbog boljeg standarda, uvjeta života i plaće. Kao jedan od problema na domaćem tržištu javlja se i nedostatak stručnih zanimanja, do čega dolazi jer obrazovna politika ne prati tržište rada. Tako u BiH postoji apsurd da je na službama za zapošljavanje velik broj nezaposlenih, dok u isto vrijeme poslodavci ne mogu pronaći odgovarajuću radnu snagu. Iz Udruge poslodavaca Federacije BiH nisu optimistični te smatraju da će se dosadašnji trend, kada je u pitanju nedostatak radne snage, nastaviti i u idućem razdoblju. - Mislim da će se taj trend nastaviti, u idućih pet godina nedostajat će 150.000 radnika.
Dozvole za rad i kvote
Hvala Bogu pa smo došli u poziciju da građanin BiH može birati gdje će raditi i u kojoj zemlji. Migracija je bila uvijek prisutna, ali moramo voditi računa da poslodavci mogu što lakše doći do zaposlenika u cilju razvoja ekonomije - izjavio je nedavno predstavnik poslodavaca u FBiH Suad Ećo. Već sada oko 5000 stranih radnika plaću zarađuje u BiH, a njihov broj se gotovo udvostručio od 2020.. Najviše ih je ove godine iz Turske, Srbije, Bangladeša, Kuvajta i Hrvatske. Vijeće ministara BiH svake godine utvrđuje kvotu za uvoz stranih radnika na osnovi informacija entitetskih zavoda za zapošljavanje. Ove godine poslodavci su dobili dozvolu za zapošljavanje gotovo 4000 radnika. Ipak, zapošljavanje stranih državljana u nekim slučajevima ne ulazi u kvotu koju odobrava država. Tu spada zapošljavanje visokoobrazovanih kadrova, zaposlenje po osnovi međunarodnog sporazuma, rad gostujućih profesora ili profesionalnih sportaša. •