Krajem kolovoza ove godine u BiH je bilo gotovo 330 tisuća nezaposlenih osoba. Ako to usporedimo s krajem kolovoza prošle godine, nezaposlenost je smanjena za 20 tisuća osoba, što je dobro, međutim, broj od 330 tisuća i dalje je ogroman. Onda dolazimo do paradoksa da BiH nedostaje do 70 tisuća radnika, što je potvrdio i Dominik Raškaj, marketing i PR menadžer portala boljiposao.com. A onda očito nešto ne funkcionira jer poslodavac traži radnika u bazenu od 330 tisuća onih koji su registrirani na zavodima za zapošljavanje, a nema koga zaposliti, piše Večernji list BiH.
Specifične vještine
Stručnjaci upozoravaju na nekoliko važnih čimbenika zbog čega je to tako. Jedan od ključnih problema je neusklađenost kvalifikacija. Na tržištu rada traže se specifične vještine, a mnogi nezaposleni radnici nemaju potrebna znanja za te poslove. Obrazovni sustav nije uvijek usklađen s potrebama tržišta rada, pa često dolazi do razlike između onoga što poslodavci traže i onoga što radnici mogu ponuditi. Zatim, mnogi poslovi u deficitarnim sektorima nude niske plaće ili zahtijevaju fizički rad u teškim uvjetima, što odbija potencijalne radnike. Zbog toga mnogi nezaposleni radije ostaju bez posla ili traže prilike u inozemstvu, gdje su plaće i radni uvjeti često bolji. Tu su i regionalne razlike koje doprinose problemu – mjesta gdje živi većina nezaposlenih nisu uvijek ista područja gdje postoji potreba za radnicima.
U mnogim ruralnim i udaljenim dijelovima zemlje prilike za zapošljavanje su ograničene, dok se radna mjesta u deficitarnim sektorima uglavnom nalaze u urbanim sredinama. Stručnjaci naglašavaju i da sustav socijalne zaštite i podrške nezaposlenima nije dovoljno razvijen kako bi ih motivirao na prekvalifikaciju ili preseljenje. Potrebne su dodatne poticajne mjere koje bi omogućile nezaposlenima da lakše nađu posao, bilo kroz usvajanje novih vještina ili preseljenje u područja s većim brojem otvorenih radnih mjesta. Također, neformalno tržište rada također igra ulogu u stvaranju prividno većeg broja nezaposlenih. Mnogi ljudi rade na crno, što znači da su aktivni, ali se ne evidentiraju kao zaposleni.
A zbog nedostatka radnika situacija nije dobra. Problemi su u građevinarstvu jer su teški uvjeti rada, a i masovan je odlazak u inozemstvo. Neki zbog frustracija jer ne mogu pronaći radnike traže alternative pa se, umjesto izgradnje kuća, ide na montažne kuće za koje uglavnom treba udariti temelje i postaviti. Strahuje se i od "fušeraja" jer odlaze kvalificirani radnici pa bi mogli u priču uletjeti oni koji ne znaju posao dovoljno, što dugoročno stvara probleme. Iako tehnologija napreduje, pa se u dijelovima svijeta već "printaju" gotove kuće, bez ljudskog rada nema finalizacije.
Bitno pronaći rješenja
Također, ugostiteljstvo i turizam u teškoj su situaciji, pogotovo ljeti kad mnogi odu na sezonski posao na Jadran. Pad je broja radnika i u tekstilnoj te drvnoj industriji, napuštaju nas i medicinski stručnjaci, nedostaje vozača... U ovom trenutku pitanje je i bi li povećanje plaća riješilo problem jer je činjenica da se i to dogodilo i da su plaće rasle, pa i dalje u određenim sektorima rastu. Međutim, nema baš previše tvrtki koje imaju dovoljan broj radnika. Očito je problem složeniji nego što se mislilo, a država i poslodavci moraju hitno pronalaziti rješenja.