Posao u inozemstvu, točnije, u samo dvije zemlje Europske unije - Sloveniji i Njemačkoj - posredstvom Agencije za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine, tijekom devet mjeseci ove godine pronašlo je 10.119 radnika. Kako kažu iz spomenute agencije, od ukupnog broja, u Sloveniji su izdane 9.934 radne dozvole, a u Njemačkoj 185, pišu Nezavisne novine.
"I dalje su u Sloveniji najtraženiji vozači, varioci, zidari, građevinski radnici, fasaderi, bravari, dok u Njemačku putem nas odlaze samo medicinski radnici sa završenom četvorogodišnjom srednjom školom općeg smjera i smjera pedijatrijske njege", navode iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH.
Za razliku od istog razdoblja prošle godine, broj onih koji su pronašli posao u ove dvije zemlje posredstvom Agencije je nešto manji. Točnije, tijekom devet mjeseci 2023. godine u Sloveniji su izdane 9.622 radne dozvole, dok je u Njemačkoj zaposleno 345 medicinara.
Predsjednik Sindikata medicinskih sestara i tehničara Republike Srpske Mirko Šerbedžija kaže kako je sigurno jedan dio medicinara koji je otišao i iz Republike Srpske, te da je to samo kap u moru ljudi koji su otišli vani.
"Naši profesionalci, pravi zdravstveni profesionalci, odlaze u druga zanimanja, traže svoje mjesto pod suncem. Nažalost, mi gubimo jedan iskusni kadar. Više puta smo ponavljali da zdravstveni sustav Republike Srpske leži na 60. i 70. godištu, međutim te naše kolege već polako odlaze u mirovinu tako da samim tim ne gubimo samo ljude koji dolaze raditi u neka druga zanimanja, koji odlaze raditi na Zapad, nego gubimo iskusne kadrove koji odlaze u mirovinu, a nažalost, nemamo profesionalce koji će njihova mjesta zauzeti", kaže Šerbedžija za Nezavisne.
Dodaje kako je to strašan gubitak za zdravstveni sustav, a da je Sindikat poslao na stotine inicijativa ka nadležnim institucijama kako bi se ovaj problem pokušao riješiti. "Da bismo zadržali naše ljude, moramo urediti struku, moramo priznati fakultetske diplome, moramo povećati plaće minimalno za 500 KM", navodi on.
Predsjednik Udruženja poslodavaca Federacije BiH Adnan Smailbegović ističe da ljudi iz BiH odlaze, a da država ne vodi računa o ovome, kao ni o tome da to spriječi ili umanji. "Zapad je jako zainteresiran za naše radnike, jer, ako ih usporedimo s bilo kojim drugim radnicima, to je značajna razlika između naših radnika i radnika iz Indije, Nepala ili drugih zemalja. Naši radnici su bolji za tri koplja", rekao je Smailbegović dodajući kako u istu ravan s našim radnicima mogu ići samo Slovenci. Kako dodaje, upisna politika u školama je prilagođena potrebama inozemstva.
Po njegovim riječima, dio radnika koji ode iz BiH mogao bi se nadomjestiti jednim dijelom i stranim radnicima, međutim procedure su vrlo komplicirane. "Nama ode 10.000 domaćih radnika, a sve skupa u ovoj godini imamo 4.500 izdanih radnih dozvola za strance i to je s onima koje su obnovljene", kaže Smailbegović dodajući kako zemlje regije imaju mnogo više stranih radnika.
Naime, posao u zemljama Europe, točnije Njemačkoj i Sloveniji, tijekom protekle godine posredstvom Agencije za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine pronašlo je 13.490 radnika, odnosno svakog dana "trbuhom za kruhom" otišlo je njih više od 35.
