Unatoč činjenici da je u protekloj godini došlo do značajnog povećanja iznosa izravnih stranih investicija u BiH, podatak prema kojemu je država i dalje na samom dnu kada je riječ o zemljama okruženja svojevrsni je alarm za uzbunu domaćim političkim predstavnicima koji moraju pojačati napore na stvaranju što povoljnijeg poslovnog okružja, piše Večernji list BiH. Osim tehničkih prepreka, investitori zaobilaze BiH i zbog loše političke situacije, kao i spominjanja rata i sličnih poruka koje ispunjavaju medijski prostor.
Na zadnjem mjestu
Ravnateljica Agencije za unaprjeđenje stranih investicija (FIPA) BiH Milica Marković upozorila je nedavno kako je, prema dostupnim analizama, BiH posljednja na listi balkanskih zemalja u koju bi došli strani investitori, koji zbog problema izazvanih pandemijom razmišljaju preseliti poslove iz Azije i drugih dijelova Europe.
Marković je za Glas Srpske upozorila na ovu situaciju, istaknuvši potrebu zadobivanja pozornosti stranih investitora.
- Međutim, od svih balkanskih zemalja informacije pokazuju da je BiH na posljednjem mjestu na koje bi eventualno došli i pokrenuli biznis. Što znači da imamo priliku pokušati zadobiti njihovu pozornost i da BiH barem u jednom dijelu bude zemlja u koju će investirati - rekla je Marković, prenosi Srna. Kada je riječ o razlozima zbog kojih pojedini investitori zaobilaze BiH, ona je potvrdila kako ima primjera da su se strani investitori zaustavili pred činjenicom da su u BiH velike političke turbulencije, bez naznaka da se stabiliziraju kako bi se nastavilo raditi na ekonomskom i investicijskom planu.
Marković je upravo detektirala jedan od ključnih problema koji se ogleda u nestabilnom političkom ozračju, a koje u startu zapravo predstavlja veliku prepreku svima onima koji bi željeli investirati u BiH. Zemlja obiluje brojnim prednostima kada je riječ o mogućnostima pokretanja različitih oblika proizvodne djelatnosti, no i dalje je veći broj prepreka, a koje se, uz loše političko ozračje, ogledaju i u visokom opterećenju rada, brojnim birokratskim preprekama i ukupno nedovoljno pozitivnom poslovnom okružju. Za ilustraciju je dovoljno pogledati analizu Svjetske banke "Lakoća poslovanja 2020." koja pokazuje kako početak poslovanja zahtijeva 13 postupaka, vremenski traje 80 dana, troškovi iznose 13,7% BND-a po glavi stanovnika i zahtijeva minimalni uloženi kapital za muškarce i žene u postotku od 10,2% BND-a po glavi stanovnika.
Provedba reformi
Ipak, u međuvremenu su napravljeni određeni pomaci, a jedan od njih su i izmjene i dopune Zakona o gospodarskim subjektima u Federaciji BiH koje imaju za cilj da se postupak upisa gospodarskih društava u registar društava ubrza.
U protekloj godini, također, došlo je do značajnog povećanja investicija, pa tako preliminarni podaci Centralne banke BiH pokazuju kako su izravna strana ulaganja u razdoblju siječanj - rujan iznosila 1.049,000.000 KM, što je povećanje od 65 posto u odnosu na isto razdoblje 2020. godine. Pod pretpostavkom kako su se strana ulaganja od rujna do kraja prosinca ove godine nastavila utvrđenom dinamikom, 2021. bi mogla biti godina u kojoj je BiH zabilježila dvostruki rast stranih ulaganja. No, da bi se trend zadržao i u ovoj godini, potrebno je i dalje raditi na svim onim zacrtanim reformskim zadacima koji stoje pred različitim razinama vlasti, a među njima posebnu pozornost imaju procesi kojima se stranim investitorima nastoji olakšati procedura za realizaciju poslovnih ideja.