Nacionalni interes Hrvata je da uspostavimo čvršće i kvalitetnije veze, to jest da se umreže Hrvati BiH, Republike Hrvatske i hrvatski iseljenici kao bi tako pokazali svoju snagu i potencijal u raznim društvenim područjima, naglasila je, između ostaloga, u intervjuu za Večernji list BiH Tanja Trošelj Miočević, tajnica Centra za istraživanje hrvatskog iseljeništva i profesorica na Fakultetu hrvatskih studija o temi hrvatskog iseljeništva.
Večernji list: Ovogodišnji 5. Hrvatski iseljenički kongres nosi znakovit naziv "Izazovi i perspektive zajedništva". Koliko je danas, u ovim izazovnim vremenima, a posebice za Hrvate u BiH, važno imati sinergijsko djelovanje Hrvata iz obje domovine, kao i Hrvata iz iseljeništva?
- Ako uzmemo u obzir situaciju u kojoj se danas nalaze Hrvati BiH, potpora RH i Hrvata iz iseljeništva treba biti bezuvjetna. U trenucima kada postoje nevidljive, ali vrlo moćne i ekstremne skupine pripadnika bošnjačkog naroda u BiH, koji nisu ni dan danas odustali od Hrvata u BiH stvoriti manjinu, onda je od nacionalnog interesa Hrvata da uspostavimo čvršće i kvalitetnije veze, to jest da se umreže Hrvati BiH, Hrvatske i hrvatski iseljenici kako bi tako pokazali snagu i potencijal u raznim društvenim područjima od politike, gospodarstva, znanosti, kulture, sporta… Kroz ostvarenje hrvatskog globalnog zajedništva moramo u svom radu i planovima za budućnost biti puno učinkovitiji i kvalitetniji.
Večernji list: Radni dio Kongresa podrazumijeva panel-rasprave o nekoliko značajnih tema, počevši od Hrvata u BiH pa do migracijskih i demografskih izazova. Možete li se osvrnuti na značaj tema o kojima će se govoriti u Mostaru?
- Glavni cilj okupljanja u Mostaru je otvoriti teme vezane uz novi način umrežavanja i povezivanja BiH i iseljenih Hrvata diljem svijeta s matičnom domovinom Hrvatskom, a sve s namjerom stvaranja snažne i globalno utjecajne zajednice čije će djelovanje tim udruživanjem biti učinkovitije u postizanju zajedničkih ciljeva. Područja djelovanja kroz lobiranje i promociju trebaju biti usmjerena jednako na politička pitanja, gospodarstvo, obrazovanje, kulturu, jezik, umjetnost. Kongres je otvoren za znanstvenike i stručnjake koji se bave iseljeničkim i migracijskim temama te temama vezanim uz očuvanje nacionalnog identiteta. Pozvani su gospodarstvenici, kulturnjaci i povratnici da izlože radove i predoče svoja iskustava. Pitanja iz demografije, gospodarstva, javnih politika, jezika, kulture, duhovnosti bit će obrađena kroz više tematskih cjelina kao što su: uzroci iseljavanja; kulturni, vanjski i nacionalni identitet iseljenih Hrvata iz BiH; povratničke perspektive; odnosi Hrvata u BiH i hrvatskih iseljenika s matičnom domovinom i, kao što već rekoh, posebna će se pozornost dati novim oblicima povezivanja i umrežavanja.
Večernji list: Koliko inicijative poput ove mogu pomoći boljem osmišljavanju i provedbi procesa koji trebaju voditi dugoročnom opstanku i ostanku Hrvata u BiH?
- Mnogo. To je jedan od glavnih razloga zašto 5. Hrvatski iseljenički kongres organiziramo u Mostaru. Ideja je na jednom mjestu otvoriti teme koje govore o političkom i gospodarskom položaju Hrvata u BiH, kulturnom nasljeđu, jeziku, duhovnosti, sportskim dostignućima, ali isto tako ponuditi programe koji će, vjerujemo, doprinijeti boljoj budućnosti i prosperitetu Hrvata u BiH. Na Kongres dolaze Hrvati sa svih strana svijeta, a poučeni iskustvom s prethodnih kongresa, nadamo se da će se i Mostaru iz novo uspostavljenih kontakata između znanstvenika, poslovnih ljudi roditi nove inicijative i projekti.
Večernji list: Na koji način hrvatsko iseljeništvo može biti svojevrsni zastupnik hrvatskih interesa u svijetu, a posebno u kontekstu očuvanja hrvatskog nacionalnog bića u BiH?
- Moramo nastojati stvoriti jaki globalni hrvatski lobi koji će na svim stranama svijeta širiti informacije o Hrvatskoj kao i o BiH i položaju Hrvata u njoj. Rat u BiH na najbolji način pokazuje nedostatak jakog hrvatskog lobija u svijetu. Kad uzmemo u obzir ogroman broj hrvatskih iseljenika čije je podrijetlo iz BiH, i s dobro organiziranim i snažnim lobijem mogao bi se, a i morao napraviti snažan politički pritisak. Zato smatram da se u okviru HNS-a treba pojačati suradnja s hrvatskim iseljenicima i napraviti jasan plan temeljen na interesima Hrvata BiH i početi djelovati.
Večernji list: Koliko Hrvatska može pomoći Hrvatima u BiH u političkom, ali i ekonomskom pogledu?
- Jako puno. U jednom i u drugom području. To je obveza koju je Hrvatska preuzela kao jedna od potpisnica Daytonskog sporazuma. Međutim, ono što želim istaknuti jest da ta pomoć mora prije svega biti temeljena na nacionalnim interesima Hrvatske, a ne na ideji pomoći "našoj sirotinji" u BiH. Kada se uzme u obzir da Hrvatska ima najveću trgovinsku razmjenu s BiH zahvaljujući u velikoj mjeri Hrvatima u BiH, onda je u interesu Hrvatske da njezina najveća i najuspješnija poduzeća otvaraju podružnice u BiH. U tom smjeru Hrvatska gospodarska komora kao i Hrvatska udruga poslodavaca morale bi biti što aktivnije na području BiH. Na političkom planu, ako se uzme u obzir da je Hrvatska članica EU-a, morala bi djelovati kao odvjetnik koji će zastupati i štititi interese Hrvata u BiH.
Večernji list: Poseban naglasak bit će stavljen na migracijske procese, ali i perspektive povratka. Na koji način ublažiti pa u konačnici i zaustaviti neke od negativnih demografskih procesa?
- Iseljavanje danas, nažalost, i cijelih obitelji nije samo problem BiH i Hrvatske, već svih zemlje jugoistočne Europe. Migracijski procesi jedan su od najvećih problema 21. stoljeća. Sve moguće teorije i planovi kako osmisliti i zaustaviti daljnje iseljavanje Hrvata počinju i završavaju na istome. Potrebno je urediti društvo, očistiti ga od korupcije i nepotizma i povećati plaće.
Večernji list: Poznato je kako su gospodarske veze iseljeništva i domovina (Hrvatska i BiH) velikim dijelom vezane uz novčane doznake. Koliko su one iznosile u posljednjem razdoblju? Kako, pored takvog oblika pomoći, stvoriti preduvjete da iseljeništvo postane svojevrsni motor, pokretač investicijskih procesa u Hrvatskoj i BiH?
- Na osnovi najnovijih podataka Svjetske banke, hrvatski iseljenici godišnje pošalju Hrvatskoj novčanih doznaka u vrijednosti 4 milijarde i 200 milijuna eura. Na osnovi stručnih parametara i iz primjera drugih zemlja, na taj iznos se može dodati još drugih 4-5 milijardi eura koje iseljenici na razne načine donesu, potroše za vrijeme boravka u domovini ili investiraju u Hrvatsku. U slučaju BiH novčane doznake iseljenika na godišnjoj razini iznose oko 2 milijarde eura, što predstavlja značajan doprinos proračunu. Nažalost, ni Hrvatska ni BIH nisu iskoristile potencijal svojih iseljenika za njihove veće investicije u svoja gospodarstava.
Večernji list: Na koji način suradnja s iseljeništvom može pomoći očuvanju hrvatskog nacionalnog identiteta u svim sferama života?
- Na 1001 način. U prvom redu osnivanjem kulturnih centara, posebno u većim hrvatskim iseljeničkim zajednicama, u kojima bi se organizirali razni kulturni događaji: izložbe hrvatskih autora, književne večeri, dramske predstave, glazbene večeri, pa okrugli stolovi o temi politike i gospodarstava, kulture, jezika, duhovnosti i slično. Potrebno je stvoriti mrežu i međusobno povezati znanstvenike, gospodarstvenike i kulturne djelatnike hrvatskog podrijetla diljem svijeta. Nastojati stupiti u kontakt i suradnju s predstavnicama lokalnih, provincijskih i državnih vlasti i upoznati ih s društveno-političkim prilikama koje vladaju u zemlji. Bilo bi idealno tijekom vremena uvjeriti te predstavnike vlasti da investiraju u BiH.
Večernji list: Kako se nositi s izazovima današnjeg vremena te kako držati korak s novim tehnologijama, odnosno koliko one mogu biti koristan alat u jačanju zajedništva domovine i iseljeništva?
- Vjerujem da rješenje leži u osvještavanju i školovanju mladih. Živimo u doba informacijske revolucije i velikoj moći društvenih mreža. Da bismo sačuvali svoj nacionalni identitet i opstali kao narod, moramo biti sposobniji i teže raditi od pripadnika drugih, većih naroda. Moramo se više truditi. Uzmimo primjer grada domaćina 5. Hrvatskog iseljeničkog kongresa, koji me od prvog trena oduševio svojim šarmom. U gradu se osjeća pozitivna energija i živost, čemu sigurno pridonosi i velik broj studenata na mostarskom Sveučilištu. No, osim ljepote i šarma kojim grad oduševljava, uz Sveučilište u Mostaru, tu je Sveučilišna klinička bolnica, Hrvatsko narodno kazalište, moderni hoteli, katolička katedrala, džamije, pravoslavna crkva, sve to upućuje da je Mostar multikulturalni grad i da je suživot pripadnika svih triju konstitutivnih naroda moguć. Na primjeru Mostara državna vlast, posebno bošnjački vrh u Sarajevu, mora prihvatiti ravnopravnost svih triju naroda koji žive u BiH. •