U Bosni i Hercegovini građani su proteklih nekoliko mjeseci suočeni s vrtoglavim cijenama osnovnih životnih namirnica, dok su meso i mesni proizvodi za mnoge postali luksuz, piše Večernji list BiH.
Visoke cijene
Dok se u susjednim Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori najviše jede svinjetina, u Albaniji govedina, u BiH i Sjevernoj Makedoniji najviše se jedu piletina i puretina. Razlog je, među ostalim, i cijena. Piletina je, naime, najjeftinije meso, premda je i njegova cijena u posljednjoj godini dana vrtoglavo porasla. Ekonomski stručnjaci naglašavaju da se cijene nikada neće vratiti na prijašnje, tako da je teško za očekivati kako će pileći file stajati 8-9 KM po kilogramu kao prije godinu dana. Cijene piletine i proizvoda od piletine u idućem se razdoblju ne bi trebale mijenjati, što znači da neće doći ni do njihova smanjenja. Podsjetimo, val poskupljenja koji je zahvatio BiH doveo je i do većih cijena pilećeg mesa, pa je tako prošle godine kilogram filea stajao čak 14 KM. Ta se cijena malo snizila i trenutačno se kreće od 11 do 13 KM po kilogramu. Baš poput poljoprivrednika te mljekara, i uzgajivači peradi bore se za opstanak te se nadaju pomoći države kako bi proizvodnja opstala. Na sastanku peradara, koji je prošli tjedan održan u Doboju, naglašena je važnost domaće proizvodnje iz kuta jačanja bosanskohercegovačke ekonomije. - Problematika prekomjernog uvoza pilećeg mesa i dalje je prisutna, što dodatno opterećuje sektor. Podatak o uvozu 11,500.000 kg piletine u BiH u 2022. godini govori dovoljno. Problem posebno nastaje kada se pileće meso uvezeno kao "meso za preradu" zloupotrebljava te kada se to meso odmrzava i prodaje kao svježe pileće meso. Time se znatno narušava ravnoteža na tržištu putem nelojalne konkurencije. Ponovno apeliramo na inspekcijska tijela da pojačaju kontrole i adekvatno sankcioniraju prekršitelje - naglasio je Edin Jabandžić iz kompanije Madi, dodajući da to dovodi do smanjenja domaće proizvodnje te gašenja pojedinih farmi.
Nebriga države
Iz Udruge peradara su krajem prošle godine izrazili nadu da će nadležni riješiti i problem prekomjernog uvoza pilećeg mesa koji je prošle godine bio za 1000 tona veći nego ranijih godina, a posebno problem uvoza zamrznutih filea iz Turske koji se, umjesto korištenja za preradu, prodaju kao svježi proizvod kupcima. Nebriga države za domaće proizvođače dovodi do toga da se farme zatvaraju i cijene idu u nebo, a na kraju najviše ispaštaju građani. U idućem razdoblju bit će provedena analiza iz koje će biti poznato koliko je farmi pilića ugašeno u 2022. godini. Prema nekim procjenama, u BiH je do sada ugašeno oko 30% farmi.