Mirovine rastu, ali slabo hvataju tempo za prosječnom plaćom, troškovima života, a samim time i pragom siromaštva u Hrvatskoj.
Tako imamo više od pola milijuna umirovljenika koji žive ispod svakog prosjeka, što najnoviji podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje samo potvrđuju.
Prosječna isplaćena mirovina za svih 1,14 milijuna umirovljenih prema općim propisima ovog mjeseca iznosila je 2.645 kuna. Ona je 330 kuna veća ako na stranu stavimo oko 182 tisuće umirovljenika kojima se mirovina isplaćuje u inozemstvo. Najmanju mirovinu u prosjeku prima oko 275 tisuća soba. Oni žive od 1.788 kuna, portal Mirovina.hr.
U odnosu na prošlu godinu, manje je korisnika starosnih mirovina pa je njihov broj pao za tri tisuće ispod pola milijuna, a čemu je uzrok pandemija koja odnosi živote upravo najstarijih. Prosječna starosna mirovina je 2.848 kuna (3.308 bez onih koje idu u inozemstvo).
Prijevremenih mirovina je više nego dvostruko manje nego starosnih, a po iznosu su otprilike tu negdje za više godina radnog staža, zbog penalizacije.
Udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći od 7.108 kuna iznosi vrlo niskih 37 posto, iako Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje prikazuje veći udjel od 41 posto za prosječnu mirovinu u kojoj nema onih po međunarodnim ugovorima, a koje ruše prosjek jer se uglavnom isplaćuju za tek dio staža odrađenog u Hrvatskoj.
Kada takve “djelomične” mirovine stavimo na stranu, i dalje ostaje činjenica da gotovo 3.000 građana prima prosječnu mirovinu od samo 330 kuna, a njih oko 20.000 ostvaruje u prosjeku 810 kuna. Oko 85 tisuća ih živi od 1.248 kuna mirovine, a čak 129 tisuća od 1.763 kune. Nadalje, 2.247 kuna u prosjeku prima 188 tisuća umirovljenika, što je ujedno i najbrojnija kategorija među umirovljenim građanima. Dodatnih 135 tisuća ima 2.732 kune mirovine.
Sve te kategorije koje zajedno obuhvaćaju čak 560 tisuća korisnika niže su od prosječne mirovine, kao i praga siromaštva koja za samca iznosi 2.927 kuna mjesečno u Hrvatskoj.