Gotovo svi društveno-politički sustavi u BiH, Austro-Ugarska Monarhija, Kraljevina SHS/Jugoslavija i Socijalistička Jugoslavija, od vjerskih zajednica oduzimali su imovinu, a vjerski službenici nisu nikada imali i još nemaju zdravstveno, mirovinsko i invalidsko osiguranje.
O oduzetoj imovini, njezinu vraćanju te zdravstvenom osiguranju svećenika za Fenu su govorili monsinjor Ivo Tomašević, tajnik Biskupske konferencije u BiH, prof. Eli Tauber, savjetnik za kulturu i religiju Židovske zajednice u BiH, i dr. Senaid Zajimović direktor Vakufske direkcije.
Prinudno oduzimanje vakufske imovine izvršeno je preko agrarne reforme, nacionalizacije i eksproprijacije.
- Zemljište, zgrade, dobra Katoličke crkve i drugih crkava te vjerskih zajednica, podsjeća Tomašević, oduzeti su u prvim godinama poslije Drugog svjetskog rata kada je i zabranjen rad brojnih crkvenih, odnosno vjerskih i drugih organizacija. - Teško je reći ukupno točan podatak, kazao je Tomašević jer unutar Crkve postoje brojne institucije koje su vlasnici tih dobara: biskupije, muške i ženske redovničke zajednice (provincije).
- Židovskoj zajednici oduzeta je sva imovina koja je pripadala raznim vjerskim, humanitarnim i kulturnim organizacijama, istaknuo je Tauber . Islamskoj zajednici oduzeta je gotovo sva vakufska imovina koja nije bila vjerskog karaktera, a najprije su oduzimane zemljišne parcele, pogotovo od 1918. do 1939. godine. Ni nakon 25 godina neovisnosti BiH, zbog zakona o restituciji koji nije usvojen, imovina nije vraćena vjerskim zajednicama ili je vraćen neznatan dio.
Katoličkoj crkvi su neka dobra vraćena i na raspolaganju su pojedinim crkvenim institucijama koje su stvarni vlasnici.
- Nažalost, mi smo jedina vjerska zajednica kojoj nije vraćen ni jedan četvorni metar. Istina, u Banjoj Luci i Doboju izgrađen je Židovski kulturni centar, ali to nema veze s povratom imovine, to je donacija, kazao je Tauber. nZajimović je kazao kako ono što je vraćeno, vraćeno je zbog toga što lokalna vlast više nije imala interesa raspolagati tim nekretninama. Kao dio tih procesa Fenini sugovornici smatraju da je potrebno osigurati kvalitetniju javnu raspravu o predloženim rješenjima zakona o denacionalizaciji. Onda bi se u ovoj godini mogao usvojiti konačan tekst zakona.
- Najugroženija je Židovska zajednica jer je dovedena u poziciju da jako teško preživljava, a država vrlo malo pomaže u tome, naglasio je Tauber. Zajimović ističe kako se restitucija - povrat oduzete imovine može lako realizirati tako da se vrati ono što je moguće vratiti, a ako nije moguće ni to, onda da se država obveže kako će dati novčanu kompenzaciju u određenom razdoblju. - U javnosti je prisutno pogrešno mišljenje za koje je kriva vladajuća struktura. U javnosti se od početka želi formirati predodžba da, ako dođe do restitucije, država neće biti likvidna. Mi nikad nismo tražili da se povrat ili odšteta za nacionaliziranu imovinu izvrši odmah. Smatramo kako je bitno da proces restitucije počne i da se ima vizija kad bi mogla biti završena. Spremni smo maksimalno olakšati državi, naglasio je Zajimović.
Iako vjerski službenici od 1945. godine nisu imali mirovinsko i zdravstveno osiguranje, Tomašević, Tauber i Zajimović kažu kako se situacija ni u prethodnih 25 godina nije puno promijenila.
Tauber podsjeća kako su po zakonu sve crkve i vjerske zajednice izjednačene u pravima i obvezama, dio su građanskog društva i kao takve trebaju biti prepoznate od države. Također, država se obvezuje regulirati mirovinsko, invalidsko i zdravstveno osiguranje vjerskih službenika posebnim propisom, na poticaj bilo koje institucije, ali “nažalost, vjerski službenici nemaju ni mirovinsko, ni zdravstveno osiguranje”.