Počinje sezona svinjokolje, ali da se uživanje u dobrom zalogaju ne bi pretvorilo u noćnu moru, treba biti oprezan da ne dođe do zaraze trihinelozom. Jedan odlazak kod veterinara dovoljan je da se utvrdi je li meso sigurno za konzumaciju jer u suprotnom parazit trihineloze može izazvati bolest koja zahtijeva dugotrajno liječenje, piše Večernji list BiH.
Domaće svinje
Ljudi imaju običaj u vrijeme svinjokolje, kada prave kobasice, probati i sirovo meso te se tako zaraziti, a u jednom gramu mesa može se nalaziti i do 500 larvi. Odgovor kakvo je stanje po pitanju trihineloze u Hercegovini potražili smo u Veterinarskoj stanici Mostar. - Posljednjih godina na našem području, koliko mi znamo, nije bilo bolesti trihineloze kod ljudi. Bude zaraženih divljih svinja, a domaćih, koje su uzgajane na ovim prostorima, nismo imali. Prošle godine smo imali jedan slučaj zaraze kod domaće svinje, ali ona nije uzgojena ovdje, već je donesena iz Banje Luke - kazao nam je dr. Dinko Boras, ravnatelj Veterinarske stanice Mostar. Prema njegovim riječima, prilikom pregleda mesa koje je namijenjeno domaćoj upotrebi vrši se pregled samo na trihinelozu, dok je u slučaju da bi se izvršio kompletan pregled potrebno izvršiti pregled žive životinje, potom poslije klanja i to se radi prilikom pregleda za javnu uporabu. Kako nam je kazao dr. Boras, cijena pregleda na trihinelozu i ove godine iznosi 12 KM. Kućanstva koja planiraju veći svinjokolj nužno trebaju meso svake svinje podvrgnu kontroli jer postoji mogućnost da, od pet životinja, četiri budu zdrave, a jedna nositelj parazita. Lanac širenja tog parazita počinje od pacova, pa preko svinje stiže do čovjeka. Kako bi se to izbjeglo, obvezan je odlazak veterinaru koji će utvrditi je li meso zaraženo ili nije. Inkubacija trihineloze traje od pet do 45 dana, ovisno o tome koliko je meso bilo zaraženo i koliko ga je pojedeno. Ako dođe do zaraze, parazit zauvijek ostaje u organizmu, a trihineloza zahtijeva dugotrajno liječenje. Prvi simptomi su povišena temperatura, bolovi u mišićima, dijareja, a poslije ta čahura ostaje doživotno učahurena u mišićima ljudi.
Afrička kuga
Jedan broj ljudi izrazio strahuje zbog pojave afričke kuge. Bolest je u Europu ušla 2007. preko Gruzije, širila se Rusijom, Ukrajinom, baltičkim zemljama, došla do Poljske i Češke, a nedavno se pojavila i u Rumunjskoj. Provjerili smo postoji li kod nas opasnost. - Kad je riječ o afričkoj kugi, zasad je nema kod nas, nije prijavljeno da je igdje u BiH zabilježena, ali to ne znači da neće stići. Može se dogoditi da dođe i za mjesec dana, to nitko ne može predvidjeti. Svaka bolest koje ima u susjedstvu može stići i kod nas - kazao je. •