Nakon što je Središnje izborno povjerenstvo BiH donijelo odluku o održavanju lokalnih izbora u izbornim jedinicama Fojnica, Kiseljak, Konjic i Kreševo, ponovno su pokrenute u međuvremenu zaustavljene aktivnosti političkih subjekata, koji u navedenim općinama i gradovima imaju svoje kandidate za općinska/gradska vijeća, odnosno za čelne pozicije na čelu navedenih lokalnih samouprava.
U utrci za načelnika Kiseljaka su trojica kandidata - Mladen Mišurić Ramljak uime HDZ-a BiH, Armin Halilović uime SDA te Anel Topalović, kandidat stranaka "trojke" (SDP - NiP - Naša stranka). Kada govorimo o Općinskom vijeću Kiseljaka, natječe se pet političkih subjekata, i to HDZ BiH, SDA, "trojka", HRS te koalicija Hrvatski pokret za Kiseljak (HS - HSP HB i BiH i HDZ 1990.). U susjednom Kreševu u pogledu utrke za načelničku poziciju neće biti iznenađenja s obzirom na to da je Boris Marić uime HDZ-a BiH jedini kandidat, dok se u kontekstu Općinskog vijeća za glasove birača bori pet subjekata: HDZ BiH, SDA, SDP, HDZ 1990. i HSP BiH. Susjedna općina Fojnica pak donosi sraz četvero kandidata za poziciju načelnika - trojice uime bošnjačkih stranaka (Sabahudin Klisura - SDA, Ramiz Meša - SBiH i Emir Sulejmanović - "trojka") te jedne kandidatkinje uime HDZ-a BiH (Mirjana Golub), a procjene su analitičara kako bi veći broj bošnjačkih kandidata mogao ići na ruku hrvatskoj kandidatkinji u borbi za čelnu dužnost ove nacionalno mješovite općine, piše Večernji list BiH.
Za Općinsko vijeće se pak bori čak osam stranaka - SDA, SDP, SBiH, HDZ BiH, NiP, HDZ 1990., Naša stranka i DF. Na krajnjem sjeveru Hercegovačko-neretvanske županije nalazi se grad Konjic u kojemu će se ove nedjelje za poziciju gradonačelnika natjecati trojica kandidata (Osman Ćatić iz SDA, SDP-ov Emir Đulić te nezavisni Adnan Faladžić), dok svoje mjesto u Gradskom vijeću traži osam političkih subjekata, i to SDA, NES BiH, SDP, SBiH, NiP, HDZ BiH, DF i Platforma za progres.
U kontekstu tehničkih detalja, kao i pravila koje je potrebno poštovati, iz Središnjeg izbornog povjerenstva BiH jučer su objasnili kako je u razdoblju od 48 sati prije otvaranja pa do zatvaranja biračkih mjesta zabranjeno objavljivati rezultate istraživanja javnog mišljenja u vezi s glasovanjem i izborima. Ta zabrana traje od petka, 18. listopada 2024. godine, od 7 sati i traje do zatvaranja biračkih mjesta. Izborna šutnja počinje 24 sata prije otvaranja biračkih mjesta i traje do njihova zatvaranja, odnosno od subote, 19. listopada 2024. godine, od 7 sati ujutro do 19 sati 20. listopada 2024. godine. Također, u skladu s člankom 7.2 stavak (4) Izbornog zakona BiH, politički subjekt dužan je u roku od 15 dana od dana izbora osigurati uklanjanje svih oglasa, plakata, postera i drugog sličnog materijala s prostora određenog za kampanju, a koji su korišteni u svrhu izborne kampanje tog političkog subjekta. U ovom slučaju taj rok za područja Fojnice, Kiseljaka, Konjica i Kreševa je 15 dana od dana održavanja odgođenih izbora.
S druge strane, kada govorimo o rezultatima lokalnih izbora u ostalim gradovima i općinama u Bosni i Hercegovini, oni su većim dijelom u potpunosti poznati, no, za konačnu objavu trebat će pričekati prebrojavanje glasova koji su pristigli poštom, kao i onih od mobilnih timova. Upravo bi glasovi iz inozemstva mogli odlučiti ishod lokalnih izbora, barem kada govorimo po pozicijama načelnika/gradonačelnika u dvjema lokalnim zajednicama u Federaciji BiH - Žepču i Novom Travniku. Uvidom u posljednje podatke Središnjeg izbornog povjerenstva vidljiva je blaga prednost kandidata SDA u Žepču, odnosno blaga prednost HDZ-ova kandidata u Novom Travniku. Kao što je poznato, u petak je istekao rok za prijam glasova onih birača koji su svoje pravo ostvarili iz inozemstva, piše Večernji list BiH.
Naravno, glasovi iz inozemstva mogli bi donijeti i određene promjene u kontekstu nekoliko općina na prostoru Republike Srpske, a to osobito vrijedi za političko predstavljanje hrvatskoga naroda u onim lokalnim zajednicama u kojima su prije rata bili znatno brojniji. Derventa, Pelagićevo, Šamac i Brod primjeri su takvih lokalnih samouprava u kojima Hrvati računaju na vijećničke pozicije, a što će pak neposredno imati utjecaja i kada govorimo o sazivu Kluba Hrvata u Vijeću naroda Republike Srpske.