Za samo 12 sati na području Bosne i Hercegovine registriarna su tri potresa. 40 minuta iza ponoći potres jačine 4.4 stupnja po Riachteru osjetio se u Trebinju i okolici.
Nakon toga, nešto prije devet sati zabilježeno je podrhtavanje tla u Sarajevu, jačine 3.2 stupnja, a samo dva sata nakon toga potres ponovno u Sarajevu jačine 2.8 stupnja po Richteru.
Seizmolozi najavljuju nove potrese slabijeg intenziteta - koji će biti ništa drugo nego rezultat smirivanja tla, odnosno tektonskih ploča, javlja N1.
Potres osim uznemirenosti stanovništva, prema prvim saznanjima, nije izazvao druge posljedice, ali je uvijek dobro znati što raditi u slučaju jačeg podrhtavanja tla koje je rezultat pomijeranja tekontskih ploča.
Usprkos općepoznatom uvjerenju da su štokovi najbolja zaštita u slučaju potresa, Međunarodna organizacija Crveni križ tvrdi da zapravo nije tako i da je najbolje sakriti se ispod nekih komada namještaja i tako spriječimo da manji predmeti padaju na nas i tako nas ozlijede tijekom potresa.
Međunarodna strategija za smanjenje rizika od katastrofa izgradila je mapu područja kojima najviše prijeti potres.
Šanse da će se u Hercegovini u narednom stoljeću dogoditi jedan razorni potres ili više manjih su 50 posto tvrde i domaći stručnjaci.
"Mi pratimo stalno i svaki dan se u BiH događaju neki potresi, međutim, to je plus za stanovništvo, jer se seizmička energija ne nakuplja odjednom, već se pomalo oslobađa", ističe Ivan Brlek, seizmolog.
A kada se oslobodi, obavještava se entitetska uprava civilne zaštite. A kada građani i službeno saznaju za opasnost.
"Ako se nalaze u prostorijama višekatnosti, ne mogu se spustiti u niže prostorije, trebaju se držati potpornih zidova, trebaju da se sklanjati od staklenih površina, pokriti oči, ići ispod stolova", objašnjava Majda Kovač iz FCUZ-a.
No, jesu li za potrese u BiH spremne građevine?
"Najteža je situacija na padinama, kod malih objekata gdje je stara gradnja. Nije bolje ni sa individualnim objektima koji se sada bespravno grade. To je bez projekata; više nekako zanatski, bez ikakvih antisizmičkih elemenatata. A ne treba mnogo ni sredstava ni rada da se svaki objekt osigura", kazao je Zlatko Langov, geotehnički stručnjak, donosi N1.
Rekli bi da je najsigurnije na otvorenom. Ako tamo građani stignu, jer predviđanje potresa nije moguće.