Zaduženjima žitelji BiH lakše svladavaju inflaciju, krediti porasli za 562 milijuna maraka

Zaduženjima žitelji BiH lakše svladavaju inflaciju, krediti porasli za 562 milijuna maraka
16.04.2023.
u 20:20
U veljači, a u odnosu na siječanj, kreditni rast registriran je kod sektora stanovništva za 32,6 milijuna KM (0,3%)
Pogledaj originalni članak

Visoki inflacijski pritisci, koji se očituju kroz porast cijena svih vrsta proizvoda i usluga, jedan su od razloga zbog kojih stanovništvo u BiH pribjegava kreditnim zaduženjima, bilo da je riječ o namjenskim, bilo nenamjenskim kreditima, a prema ocjeni struke, u cijeloj priči prisutna su zaduženja za tekuću potrošnju. Drugim riječima, pad životnog standarda, koji je posljedica smanjene vrijednosti novca, odnosno porasta cijena, uvjetuje situaciju u kojoj žitelji BiH, kako bi lakše prebrodili i riješili brojne tekuće obveze, pribjegavaju zaduženjima. Istodobno, porast kredita na godišnjoj razini primjetan je i u pogledu poslovne zajednice, a, među ostalim, razlozi su i nadoknada gubitaka koji su proistekli iz poremećenih lanaca opskrbe.

Porast

Nedavno je pomoćnik federalne ministrice financija za upravljanje dugom Samir Bakić iznio podatak prema kojemu je na kraju 2022. zaduženost Federacije po glavi stanovnika iznosila 2986 KM, a Republike Srpske 5633 KM.

Istodobno, iz posljednjeg izvješća Centralne banke BiH moguće je zaključiti kako je u protekloj godini dana došlo do porasta kredita u kategorijama stanovništva, ali i privatnog poslovnog sektora.

Ukupni krediti domaćim sektorima na kraju veljače 2023. godine iznosili su 22 milijarde KM, u odnosu na prethodni mjesec zabilježeno je povećanje od 136,2 milijuna KM (0,6%). Kreditni rast registriran je kod sektora stanovništva za 32,6 milijuna KM (0,3%), nefinancijskih javnih poduzeća za 15 milijuna KM (2,5%) i privatnih poduzeća za 105,4 milijuna KM (1,2%), piše Vecernji.ba.

Smanjenje kreditnog rasta registrirano je kod vladinih institucija za 10 milijuna KM (0,9%) i kod ostalih domaćih sektora za 6,7 milijuna KM (3,9%). Istodobno, godišnja stopa rasta ukupnih kredita u veljači 2023. godine iznosila je 4,5%, nominalno 952,2 milijuna KM. Tako je u godini dana zabilježen rast kredita kod sektora stanovništva za 562,8 milijuna KM (5,4%), privatnih poduzeća za 342,9 milijuna KM (3,9%) i nefinancijskih javnih poduzeća za 97,5 milijuna KM (19%). Istodobno, kada je riječ o vladinim institucijama, na godišnjoj razini bilježi se smanjenje kreditnog rasta, i to 47,8 milijuna KM (4,2%) i kod ostalih domaćih sektora za 3,1 milijun KM (1,9%).

Kreditno zaduženje pokazuje se kao učinkovit način za rješavanje svakodnevnih poteškoća, a u kontekstu kamatnih stopa svakako treba uputiti na činjenicu da je, kada je riječ o Federaciji, Agencija za bankarstvo FBiH ovih dana, a postupajući po zakonskim odredbama i nadležnostima, donijela nove podzakonske akte kojima želi ublažiti rizik od rasta kamatnih stopa, kao i ograničiti izloženost banaka.

Mjere Agencije

U odgovoru Večernjem listu iz Agencije za bankarstvo FBiH podsjetili su kako su tijekom 2022. donosili odluke kojima su se nastojali ograničiti rizici i posljedice makroekonomskih mjera i poremećaja na tržištima izvan BiH. Uspostavljena su, ističu, načela djelovanja koja uvažavaju posebnosti monetarne politike i tržišta u BiH, kao i specifičnosti našeg bankarskog sustava. Jasmin Mahmuzić, ravnatelj Agencije za bankarstvo FBiH tada je za Večernji list potvrdio kako je u prvih šest mjeseci primjene odluke o privremenim mjerama za ublažavanje rizika rasta kamatnih stopa, od listopada 2022., održana opća povoljna razina kamatnih stopa na tržištu uz izbjegavanje povećanja razine kamatnih stopa za nove plasmane od banaka. - Iznimno, zabilježene su promjene razine kamatnih stopa za kredite koji su ugovoreni tijekom ranijeg razdoblja i vezani su uz referentne kamatne stope iz Europske unije, ali dominantno, ne iznad razine koja se smatra značajnom u smislu donesenih odluka (do 200 b. p. ili 2%) - naglasio je Mahmuzić.

Kada je riječ o postojećoj odluci, u njoj je definirano da je, ako banka očekuje da će nastati značajni rast kamatne stope za korisnika kredita s kojim je ugovorila kredit s promjenjivom nominalnom kamatnom stopom, banka dužna procijeniti utjecaj takvog rasta kamatne stope u okviru procesa praćenja rizičnosti kreditne izloženosti prije početka primjene izmijenjene stope.

U skladu s rezultatima procjene iz ovoga članka odluke, banka neće primijeniti značajni rast kamatne stope ako će to dovesti korisnika financijske usluge u status neizmirenja obveza, navodi se u odluci.

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.