Ekstremno toplo ljeto dovelo je do pada prinosa i kvalitete kukuruza, koji je osnova za stočnu hranu. Zbog toga među bh. farmerima postoji strah od pojave aflatoksina u mlijeku, poznate kancerogene supstancije koja može dospjeti i u organizam čovjeka. Zbog toga su mljekari mjere prevencije podignuli na najveću razinu, piše klix.ba. Iznimno sušno ljeto, s ekstremno visokim temperaturama zraka, bilo je pogubno za veliki broj poljoprivrednih kultura.
Najviše je trpio kukuruz, koji je osnova za stočnu hranu. Najjednostavnije rečeno, u većini slučajeva kukuruz je ove godine na silu sazrio, što je otvorilo prostor za pojavu aflatoksina, kancerogene supstancije koja se može razmnožiti u organizmu muznih grla, zatim kontaminirati mlijeko te u konačnici se prenijeti na čovjeka. Zbog opasnosti od pojave aflatoksina farmeri u BiH su mjere prevencije podignuli na najveću razinu. Iako negativni slučajevi još uvijek nisu zabilježeni, zabrinutost vlada i među proizvođačima u TŽ-u, a jedan od njih je i Eldin Glibanović.
- Naša kabasta hrana napravljena je prema ranijim metodama te je skladištena na siguran način. Ali problem predstavlja uvozna smjesa, odnosno gotovi koncentrati koji se uvoze iz zemalja okružja. Apeliramo na državne vlasti kako bi se pojačale kontrole uvoza stočne hrane, odnosno koncentrata koji se koriste za prehranu stočnih grla, kako se ne bi dogodilo da one s toksinima uđu na bh. farme - kazao je za Klix Glibanović. Vremenske prilike štetu su nanijele i poljoprivrednicima na području Semberije i Majevice, a prinosi kukuruza su katastrofalni. - Prosjek prinosa je od 3,5 do 4 tone po hektaru, što predstavlja umanjenje za više od 65% u odnosu na realna razdoblja.
Također, cijena kukuruza je iznimno loša, a nadležni nisu raspoloženi u tolikoj mjeri pomoći poljoprivrednicima. Kada država ne stane na stranu poljoprivredne proizvodnje, odnosno hrane, mi nemamo više što reći. Tražili smo da se proglasi elementarna nepogoda zbog suše kako bi se barem dijelom sanirala šteta, ali odgovora još uvijek nema - kazao je Savo Bakajlić, predsjednik Udruge poljoprivrednika Semberije i Majevice.
Preko kukuruza i stočne hrane aflatoksini dospijevaju u organizam krava, a kroz to i u mlijeko. Kada jednom uđu u lanac prehrane, iznimno kompleksno ih je iskorijeniti. Također, posebno opasno je i to što u konačnici može završiti u ljudskom, odnosno organizmu osobe koja konzumira kontaminirano mlijeko. Preventivne mjere i edukacija farmera ključni su u borbi protiv ovog kancerogenog toksina. - Farmeri moraju biti oprezni. Svoja grla ne smiju hraniti hranom koja ima plijesni na sebi ili pokazuje bilo kakve druge vidove promjena u odnosu na one standarde koji zadovoljavaju kvalitetu - naglašava Glibanović. Gornja granica koncentracije aflatoksina u mlijeku je 0,05 mikrograma po kilogramu. •
