Europska komisija predstavila je prijedlog nove EU strategije za sigurnosnu uniju za razdoblje od 2020. do 2025. godine. Cilj petogodišnje strategije je povećanje razine sigurnosti svih onih koji žive na području Europe, kako u fizičkoj tako i u digitalnoj sferi, piše Večernji list BiH.
Četiri prioriteta
Prijedlog nove sigurnosne strategije službeno ne spominje regiju zapadnog Balkana kao područje s kojim EU dijeli identične sigurnosne izazove. To je uočljiva promjena u odnosu na prethodnu petogodišnju strategiju EU-a. Međutim, naglašena je potreba dodatnog razvoja suradnje s “različitim međunarodnim akterima”, a zajednički akcijski plan za borbu protiv terorizma na zapadnom Balkanu navodi se kao dobar primjer ciljane suradnje. Ova regija spominje se i u kontekstu suzbijanja prometa ilegalnog oružja jer krijumčarenje na područje EU-a odvija se preko neposrednih susjeda”, poručuju iz Centra za sigurnosne studije BiH. Ipak, opći je dojam kako je strategija okrenuta suočavanju Unije s novim sigurnosnim prijetnjama, posebno naglašavajući one vezane za novu digitalnu eru.
Prijedlog nove strategije definira četiri prioriteta za djelovanje na razini EU-a. Prvi prioritet odnosi se na buduće sigurnosno okružje koje u fokus stavlja zaštitu i povećanje otpornosti ključne fizičke i digitalne infrastrukture. Drugi prioritet prepoznaje problem prijetnji koje se rapidno razvijaju te potrebu EU-a da se tome prilagodi u cilju njihova suzbijanja. To se u prvom redu odnosi na sve prisutniji cyber-kriminal te nužnost poboljšanja kapaciteta u digitalnim istragama, ali i na suzbijanje hibridnih prijetnji kojima je cilj narušiti društvenu koheziju te povjerenje u institucije. Idući prioritet odnosi se na borbu protiv terorizma i organiziranog kriminala. U pogledu borbe protiv terorizma strategija naglašava važnost otklanjanja uzroka radikalizacije, procesuiranja terorista i stranih terorističkih boraca te suradnje sa zemljama koje nisu članice EU-a i međunarodnim organizacijama. Što se tiče organiziranog kriminala, mjere će biti usmjerene na borbu protiv krijumčarenja ljudi, posebno migranata, trgovine drogama i ilegalnog oružja.
Na kraju, četvrti prioritet odnosi se na izgradnju jakog sigurnosnog ekosustava, što podrazumijeva suradnju i razmjenu informacija, jake vanjske granice, jačanje istraživačkih kapaciteta te unaprjeđivanje vještina i podizanje svijesti o sigurnosnim pitanjima.
Institucije BiH
Prijedlog strategije, koji je 24. srpnja objelodanila Europska komisija, trebaju još usvojiti Europski parlament i Vijeće EU-a kako bi ona postala službeni dokument EU-a. Ostaje vidjeti kako će se institucije BiH pozicionirati u odnosu na ovu strategiju i hoće li iskazati namjeru usuglašavanja sa strategijama i politikama u oblasti europske sigurnosti. “Napominjemo da je postojeći dokument Sigurnosna politika BiH usvojen još 2006., a od tada su se dogodile tolike promjene da se nameće imperativ donošenja novog strateškog dokumenta koji bi odražavao trendove suvremenih sigurnosnih izazova, rizika i prijetnji”, naglašavaju iz Centra za sigurnosne studije BiH. •