Vozači, građevinari, vodoinstalateri i druga strukovna zanimanja koja su spletom različitih okolnosti postala iznimno deficitarna u današnjem su vremenu sve plaćenija i traženija, no u Bosni i Hercegovini, nažalost, još uvijek ne postoji jasno uvezan sustav poslodavaca i školstva kojim bi se stimuliralo upisivanje na takva zanimanja, piše Večernji list BiH.
S obzirom na buđenje tržišta i gospodarstva, postavlja se pitanje kako riješiti nedostatak radne snage, a posebice s obzirom na činjenicu da je veliki broj osoba sa strukovnim zanimanjima otišao trbuhom za kruhom u neke od zemalja Europske unije.
Ostvariti suradnju
Dominik Raškaj, PR i marketinški menadžer portala boljiposao.com, za Večernji list kaže kako treba uraditi analizu pojedinih zanimanja te s time uskladiti obrazovne programe i osigurati dovoljno prakse.
- A deficitarna zanimanja su u građevinskoj struci: zidari, keramičari, vodoinstalateri, električari. A tu su i profesionalni vozači, kuhari i konobari. Dakle, usmjeravanje prema deficitarnim zanimanjima jako je važno za Bosnu i Hercegovinu, a na školama je ponuditi ih - kazao je on, istaknuvši kako je bitno ostvariti i suradnju poslodavaca te školaraca. U kontekstu pojedinih poslova koji su traženi, podsjetio je kako se tržišta i gospodarstva lagano bude pa su i potrebe veće, pri čemu je veliki nedostatak kvalitetne radne snage, kako u BiH tako i u Europi.
Pandemija je pokazala koliko je važna komunikacija kako bismo ovu krizu, najveću dosad, i to ne samo u BiH nego i u čitavom svijetu, uspješno prebrodili, smatra on. U kontekstu BiH i mogućnosti zadržavanja radnika, Raškaj napominje da poslodavci ne mogu ponuditi više plaće radnicima, a objašnjenje je jednostavno.
- Zbog političkih prepucavanja Bosna i Hercegovina ne radi dovoljno kako bi poslodavci što lakše prebrodili novonastalu krizu te što boljim primanjima zadržali radnu snagu u BiH - naglasio je on.
Kada je riječ o mjerama u cilju ostanka što većeg broja kvalificiranih radnika u BiH, Raškaj je poručio kako se mora ići u smjeru smanjenja nameta koji opterećuju rad. - Smanjenjem nameta i zabrana rada pogona vikendom djelomično bi se riješio problem, a dugoročno treba zabraniti rad crnog tržišta koje uništava i općenito ostavlja mrlju na poduzetništvu BiH u svijetu - zaključio je on.
Inače, u kontekstu srednje stručne spreme najveća potražnja je za prodavačima i ugostiteljima, posebice konobarima, a kao i prethodnih godina, i dalje su traženi operateri za unos podataka te radnici u call-centrima. S druge pak strane, a kada govorimo o srednjoj stručnoj spremi, na evidencijama nezaposlenih najviše je ekonomskih tehničara, strojarskih tehničara, maturanata gimnazije, medicinskih sestara, poljoprivrednih tehničara, tekstilnih tehničara i prometnih tehničara.
Među osobama s VKV i KV kvalifikacijom, evidentno je kako se najviše traže zidari, tesari, prodavači s trogodišnjom školom, zavarivači, fasaderi, šivači te vozači. S ovom kvalifikacijom na evidencijama su pak najzastupljeniji automehaničari, frizeri, bravari, kuhari i konobari, kao i prodavači.
Povezivanje poslovne zajednice i sustava obrazovanja uz podršku lokalne vlasti do sada se na nekoliko primjera pokazalo kao uspješan recept za rješavanje problematike deficitarnih zanimanja. Unutar BiH postoji nekoliko svijetlih primjera, a jedan od njih je i općina Posušje koja edukacijom radi na stvaranju preduvjeta za razvoj gospodarstva, pritom aktivno sudjelujući u procesu praćenja tržišta rada po pitanju kadrova.
Dvojno obrazovanje
Ova općina kroz nadaleko poznati Tehnološki park omogućuje obuke za posebno tražene CNC operatere, a s druge strane nudi i mogućnost prekvalifikacije. U neku ruku Posušje može biti primjer više puta spominjanog dvojnog obrazovanja, a na koje se gleda kao na ključ za rješenja brojnih problema na tržištu rada.
Jasno je kako poslodavci traže one radnike koji će odmah nakon završenoga školovanja ući u tržište rada posjedujući sve potrebne kvalifikacije, a samim tim raste i potreba upoznavanja učenika strukovnih zanimanja s onim što ih čeka nakon školovanja.
Dvojno obrazovanje koje uključuje usvajanje znanja na dvije lokacije - u školi te kod poslodavaca - koncept je na koji se sve više gleda kao na formulu koja će dovesti do bolje povezanosti obrazovanja i tržišta rada.
Imati pristup najsuvremenijim strojevima za prakticiranje znanja, upoznavanje s tehnologijama koje pokreću novu industrijsku revoluciju, kao i usvajanja svih potrebnih znanja stoga ostaju najbrži način prilagodbe rastućim potrebama tržišta.