Na izvještajno-izbornoj Skupštini Udruge bosanskohercegovačkih Hrvata “Prsten”, koja je održana na Kupresu, za novoga predsjednika Udruge jednoglasno je izabran Svjetlan Stanić, dok je dosadašnji predsjednik Marijan Klaić proglašen počasnim predsjednikom. Stanić je u intervjuu za Večernji list govorio o značaju Udruge, njezinoj zadaći u kontekstu pomoći gospodarstvenicima u rješavanju problema, prioritetnim smjerovima djelovanja, ali i općenitoj ekonomskoj situaciji u BiH, kao i prilikama za razvoj.
Jedan od najuspješnijih domaćih, ali i regionalnih gospodarstvenika, koji je uspio svojim potezima staviti u prvi plan proizvodne procese koji donose nova radna mjesta, ali i prepoznatljivost na svjetskim tržištima, svoju uspješnu priču započeo je u Kreševu, a koje je postalo svojevrsni simbol ekonomskog oporavka. Danas Stanić Group proizvodi bezalkoholna i alkoholna pića kojima osvaja tržišta, a akvizicijom Maraske dobili su i dodatni vjetar u leđa u procesu proširenja prisutnosti na tržištu i prepoznatljivosti. Stanić je, kao novi predsjednik Udruge bosanskohercegovačkih Hrvata “Prsten”, a koji na tu poziciju dolazi s mjesta potpredsjednika Udruge “Prsten” u Hrvatskoj, najavio kako će biti jaka spona između gospodarstvenika na oba tržišta te neka vrsta medijatora sa službenim tijelima. U kontekstu značaja Prstena za razvoj gospodarstva, Stanić posebno naglašava kako veliko iskustvo i ekspertiza u upravljanju poslovnim subjektima mogu biti od velike pomoći u kreiranju gospodarske i porezne politike.
Večernji list: Kao predsjedniku Udruge “Prsten”, što će vam biti prioriteti u radu?
- Na ovu poziciju dolazim s mjesta potpredsjednika Udruge “Prsten” u Hrvatskoj, gdje sam aktivan već nekoliko godina, a zahvaljujući činjenici da sam rodom iz Kreševa u Bosni i Hercegovini te jedan od vodećih hrvatskih gospodarstvenika koji djeluje na oba tržišta. Bez obzira na to, imenovanje je došlo nekako naglo te ću detaljnije o planovima moći govoriti za nekih 90 dana kada napravim detaljniju analizu i usuglasim planove s odgovornim tijelima unutar Udruge. No, već sada je jasno iz moje pozicije da ću biti jaka spona između gospodarstvenika na oba tržišta te neka vrsta medijatora sa službenim tijelima i smatram to velikom čašću i još većom odgovornošću.
Večernji list: Koliko jedna takva udruga može učiniti za okupljanje gospodarstvenika iz svih dijelova BiH gdje žive Hrvati kao i za uvezivanje poduzetnika iz BiH, Hrvatske, ali i iseljeništva?
- Naš cilj i program je da budemo maksimalno na usluzi gospodarstvenicima u rješavanju problema, snažno savjetodavno i operativno tijelo koje će pokazivati na pravi put, otvarati vrata tamo gdje izgledaju čvrsto zatvorena, a nadamo se da ćemo ostvariti kvalitetnu i partnersku suradnju sa svim relevantnim čimbenicima na tržištu, mislim pri tome i na zakonodavni sektor.
Naš “pogled iznutra” i veliko iskustvo i ekspertiza u upravljanju poslovnim subjektima mogu biti od velike pomoći u kreiranju gospodarske i porezne politike. Nadamo se, u interesu svih, da ćemo imati priliku da se naš glas čuje gdje i kada treba.
Večernji list: Bez obzira na gospodarsku ulogu Prstena, on ima i šire društveno značenje. U kojoj mjeri Prsten može djelovati na društveno-političkom planu?
- U samom Statutu Udruge definirana je njezina izričita nepolitičnost i mi se toga pridržavamo jer želimo biti otvoreni za sve one koji doprinose ili žele doprinijeti gospodarskom razvoju BiH.
To ne znači da ne sudjelujemo u razgovorima i ne razmjenjujemo mišljenja, jasno je da su politika i gospodarstvo neraskidivo povezani i naše djelovanje ne bi bilo svrsishodno da se potpuno isključimo, ali još jednom naglašavam da smo u svim procesima aktivan sugovornik i partner svima koji mogu napraviti kvalitetnu promjenu.
Večernji list: Protekla 2021. godina donijela je stanoviti oporavak u BiH koji se oslikavao kroz rast industrijske proizvodnje, izvoza, a u konačnici i BDP-a. Kako komentirate situaciju u kojoj je domaće gospodarstvo pokazalo žilavost u ovim kriznim vremenima?
- Izazovi koje su donijele protekle dvije godine pokazale su da imamo sposobne menadžere u najvećem dijelu poslovnih subjekata. Naravno, svaka tvrtka priča je za sebe, ovisno i o tržišnom segmentu na kojem djeluje, ali jedno je zajedničko svim uspješnim organizacijama, a to je spremnost na promjene! Tko god je shvatio da je kriza ujedno i prilika, prihvatio se reorganizacije i restrukture, uz pojačanu kontrolu troškova i brigu o zaposlenicima. Uz to, zastoji u svjetskoj trgovini, posebno u isporukama, dali su priliku domaćim proizvodima i proizvođačima koji manje ovise o uvoznim sirovinama, što su sposobniji među njima iskoristili za zauzimanje pozicija na tržištu.
Večernji list: Inflacijski pritisci, kao i neizvjesna situacija u zemlji i okružju, svakako su određeno opterećenje kada je riječ o procjenama oporavka u ovoj godini. Postoji li ipak dovoljno elemenata da se procijeni rast gospodarstva u ovoj godini?
- Inflacija, iako raste u cijeloj CEE regiji, u Europi teče različitim brzinama, bez obzira na mjere. Globalni cjenovni pritisci koji proizlaze iz cijena energije i hrane guraju zamah prema gore čak i u do sada najotpornijim zemljama na inflaciju. Veliki broj značajnih ekonomskih istraživanja bit će objavljen sljedećih dana i bit će zanimljivo vidjeti promjene u odnosu na već komunicirane prognoze. Ono što sasvim sigurno zadaje glavobolju u procjeni gospodarskog opravka jesu visoki troškovi energije i rat između Rusije i Ukrajine s druge strane, što će sasvim sigurno utjecati na procjene. Ne smije se tu zanemariti zdravstveni segment, odnosno teret omikrona i povezanog ukidanja ograničenja, kao i izgledi za normalizaciju uvjeta poslovanja.
U industrijskom sektoru također će biti važno u kojoj mjeri će se obrađivati veliki zaostatak u isporuci roba i sirovina i koliko će biti potrebno vremena za tu normalizaciju. Za očekivati je porast pokazatelja poslovanja i ponovno snažno povećanje ukupnog gospodarskog učinka u proljeće i ljeto. Međutim, jasno je da će i u 2022. gospodarski razvoj u svim zemljama u prvom kvartalu biti uglavnom zrcalna slika valova korone iz zadnjeg kvartala prethodne godine i još se ne može očekivati preokret u stopama inflacije do kraja prve polovine 2022. godine kad očekujemo da će početi normalizacija.
Večernji list: Na koji način razine vlasti u BiH mogu pomoći oporavku, ali i privlačenju većeg broja investicija?
- Bosna i Hercegovina je administrativno dosta komplicirana zemlja. Npr. za osnivanje društva ograničene odgovornosti u FBiH potrebno je najmanje 60 dana i to uključuje 16 procedura, dok je u Republici Srpskoj za to potrebno 20 dana i dalje previše, 11, procedura; financijsko i porezno opterećenje; freelanceri nemaju nikakvu sigurnost u pogledu redovitog poslovanja - nereguliran pravni status; nedovoljan izvor financiranja startup poduzeća i potrebno je unaprijediti ukupno financijsko okružje za unaprjeđenje svih poslovnih subjekata itd. Uz to, posebno je važno naglasiti veliku političku napetost, to nikad nije dobro za gospodarstvo jer udaljava ozbiljne investitore, a dodatno kreira i pad potrošnje zbog osjećaja nesigurnosti/neizvjesnosti. Normalizacija političke klime bi uvelike pomogla oporavku, scena je vrlo aktivna i nadajmo se da će se do izbora naći zajednički i održivo rješenje.
Večernji list: Stanić Group je postao svojevrsni simbol uspješnih investicija usmjerenih na proizvodnju. U proteklom razdoblju stigla je i vijest o preuzimanju Maraske. Što znači jedan takav potez u kontekstu oporavka gospodarstva?
- Akvizicija Maraske nije se dogodila u najidealnijem trenutku, da se blago izrazim, s obzirom na sva zbivanja na koja nismo imali utjecaja, ali snagom grupacije i ostvarenim sinergijama, uspjeli smo postići pozitivan rezultat i poboljšati ponudu prema krajnjem potrošaču kroz inovacije i širinu portfolija. Činjenica jest da su sva regionalna tržišta mala i okrupnjavanje/konsolidacija pomaže da poslovni subjekti, a posebno proizvođači, osnaže svoju poziciju kroz optimizaciju portfolija, objedinjavanje nabave prema dobavljačima... od koje će na kraju imati koristi i proizvođači i potrošači. To čak nije vezano uz oporavak gospodarstva, nego bi trebao biti redoviti razvojni put, odnosno smjer za poslovanje na malim (i velikim!) tržištima, ali kriza je ubrzala sve te procese i oni koji su pametni iskoristili su situaciju za kvalitativni iskorak.
Večernji list: Kreševo je, dobrim dijelom zahvaljujući potezima vaše grupe, postalo i svojevrsni fenomen lokalnog ekonomskog razvoja koji ima tendenciju rasta. Što trenutačno proizvodi Stanić Group i što su vam planovi za budućnost?
- Kreševo jest malo gospodarsko čudo jer je baza mnogim uspješnim tvrtkama i poduzetnicima, takvo je okružje, jedni druge i podržavamo i motiviramo. Stanić Group, koji dijelom posluje iz Kreševa, proizvodi bezalkoholna i alkoholna pića, ali je i distributer velikih svjetskih brendova, od kojih smo jako puno naučili u proteklih 30 godina. Među najdugotrajnijim smo distributerima Heinekena i LG-a, tek nešto kraće brendova Philip Morris i Diageo, a to su giganti u svjetskim razmjerima i priznaju samo izvrsnost. Jako smo ponosni na sve postignuto u građenju svjetskih brendova, ali i velikom iskoraku vlastitih, posebno Juicy sokova i napitaka. No, naše ambicije nemaju istek roka, već su u tijeku razvojni planovi za druge kategorije pića, ali o tome ćete više čuti prilikom lansiranja.
Večernji list: Stanić Beverages je najavio i izlazak na američko tržište. U kojoj je fazi realizacija toga procesa?
- Upravo sam u prethodnom odgovoru objasnio kako su naše ambicije uvijek žive, ali jako je važan i tajming. Naši planovi vezani za proširenje poslovanja u SAD kreirani su prije pandemijskih događanja te su podložni novoj provjeri. Ne treba posebno naglašavati što bi nam značilo tako veliko i lukrativno tržište, stoga naš tim i ja idući mjesec idemo u SAD u neku vrstu izvida, provjeriti situaciju, razgovarati s trenutačnim distributerima naših proizvoda i vidjeti koje su nam daljnje opcije. Maraska je već prisutna na tržištu SAD-a, štoviše, Maraskina Šljivovica je najprodavanija šljivovica u Americi, Maraschino se posluživao još na Titanicu, novi Orahovac s čokoladom nam je veliki izvozni adut itd., ali jedan od ciljeva nam je i plasman našeg bezalkoholnog programa, prvenstveno Juicy sokova.
Večernji list: U kojim industrijskim granama leži budućnost bosanskohercegovačkog gospodarstva? Postoje li neki potencijali koji nisu iskorišteni na pravi način?
- Svakako da je BiH zemlja koji svojim zemljopisnim položajem ima odličnu stratešku poziciju u svakome smislu. Upravo zbog ovih razloga, a i događanja koje je potaknula situacija s COVID-19 (problem s isporukama s Istoka; vraćanje proizvodnje komponenti iz IT i automobilske industrije u EU itd.), svaki dan se javljaju interesi iz EU-a za investiciju u BiH u vidu izgradnje industrijskih pogona za realizacije navedenih projekata. U borbi za održivi razvoj i stabilan život na planetu, u idućem razdoblju važnu ulogu će odigrati upravljanje resursima i materijalima. U takvom kontekstu upravljanje otpadom dobiva poseban značaj i u BiH. Otpad se danas promatra kao resurs i razvojna prilika jedne zemlje. Nadalje, BiH je prepoznatljiva kao zemlja sa značajnim energetskim resursima, kako konvencionalnim, tako i obnovljivim. Prije svega tu se nameće ugljen u dijelovima središnje Bosne, kao i sjeveroistočnog dijela BiH te istočne Hercegovine. Govoreći o OIE, tu se prije svega ističu vodeni tokovi velikih rijeka, ali i manjih tokova diljem BiH te energija sunca i vjetra pretežno u Hercegovini, kao i biomase diljem BiH. Neosporna je činjenica da potencijali OIE u BiH postoje. Ogroman prostor je u dijelu proizvodnje organske hrane kao i ograničenog resursa vode itd.
Poduzetništvo ima veliki značaj za suvremenu ekonomiju koja je promjenjivog karaktera jer daje snažan poticaj ekonomskom rastu. Shodno tome, postoji potreba da poduzeća opstanu u kratkom roku koristeći poduzetnički način razmišljanja i obvezujući se na promjene koje uključuju inovacije. Otvaranjem radnih mjesta, zapošljavanjem ljudi, iskorištavanjem njihovih znanja i vještina za stvaranje inovativnih proizvoda i usluga, utječe se i na trendove u globalnoj ekonomiji.
U tom kontekstu, potrebno je pristupiti identifikaciji prepreka na temelju istraživanja provedenog među poduzetnicima i predstavnicima relevantnih institucija u BiH. Rezultati dosadašnjih istraživanja pokazuju da se u cilju otklanjanja identificiranih prepreka nameće snažna potreba za olakšavanjem procedura za osnivanje poduzeća, smanjenjem pretjerane administracije u svim fazama poslovanja, izmjenama porezne regulative, povećanjem informiranosti u svim aspektima poslovanja, povećanjem financijske potpore, posebno za nova poduzeća te uvođenjem konkretnih edukativnih programa za razvoj poduzetničkih vještina.
Večernji list: Počasni ste konzul Južne Koreje u BiH. Koliko ta funkcija pridonosi razvoju ekonomskih veza?
- Na toj sam poziciji već dulje vrijeme, konkretno od 2010. godine, i sve aktivnosti između naše dvije zemlje prolaze kroz moj ured. Prijateljska veza između BiH i Južne Koreje je vrlo snažna i očituje se kroz bogatu kulturno-umjetničku aktivnost koja je dobar temelj za povezivanje na svim ostalim poljima.
Nažalost, kulturna razmjena nadilazi onu gospodarsku. Bez obzira na inicijalne napore i dosta razgovora, gospodarska aktivnost nije dobila veći zamah zbog nesigurnosti bh. tržišta. Moj ured će svakako nastaviti s njegovanjem odnosa s Južnom Korejom u vjeri da će ekonomske veze ojačati u bliskoj budućnosti.