Prema mjerenjima u 17.00 sati kvaliteta zraka u glavnom gradu Bosne i Hercegovine je opasna za stanovništvo. Izmjereni indeks kvaliteta iznosi 305, dok je izmjerena vrijednost PM10 čestica iznosila 276.
Upozorava se na ozbiljne posljedice moguće za cjelokupno stanovništvo. Tijekom boravka vani treba izbjegavati bilo kakve napore. Najugroženije kategorije stanovništva: trudnice, stare osobe i djeca, osobe s respiratornim i srčanim problemima, morale bi ostati u zatvorenom.
PM10 čestice uglavnom sadrže željezo, aluminij i silikate, a nastaju primarno zbog loženja na kruta goriva te ispušnih plinova automobila i industrije. Njihova prosječna granična vrijednost tijekom 24 sata je 50 mikrograma (μg/m3) po metru kubnom, a sve iznad toga znači da je kvalitet zraka lošiji te da može početi utjecati na zdravlje.
Osim Sarajeva, posebno je pogoršana kvaliteta zraka na području Ilijaša, te Travnika u kojima je također zrak vrlo nezdrav. U Travniku je indeks kvaliteta zraka u 17.00 sati iznosio 261, a na području Ilijaša 211.
Upozoravaju se osobe s respiratornim oboljenjima poput astme na moguća značajna pojačanja simptoma i intenziteta bolesti. Povećana je mogućnost negativnih posljedica po respiratorne organe cjelokupnog stanovništva.
Oboljeli od plućnih bolesti i bolesti srca, trudnice, djeca i stariji, moraju izbjegavati bilo kakve aktivnosti tokom boravka vani. I svi ostali morali bi izbjegavati produžena ili veća naprezanja tokom boravka vani.
Podaci o kvalitetu zraka na području BiH prikupljaju se sa službenih mjernih stanica, a dio tih stanica je u nadležnosti Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH, Zavoda za javno zdravstvo Županije Sarajevo, dio u nadležnosti Tuzlanske županije te Američkog veleposlanstva u BiH, a prikuplja ih i objavljuje nevladina organizacija Eko akcija na svojoj web stranici.
Indeks kvalitete zraka temelji se na mjerenju čestica ( PM2.5 i PM10), ozona (O3), dušikovog dioksida (NO2), sumpornog dioksida (SO2) i emisije ugljičnog monoksida (CO).
PM2,5 ili fine čestice su one koje su puno opasnije jer su manje od 2,5 mikrometra ili mikrona (μg) pa lakše i dublje mogu prodrijeti u organizam.
One nastaju sagorijevanjem fosilnih goriva (ispušni plinovi iz automobila, grijanje na drva ili ugalj i sl.), a sastoje se uglavnom od sulfata, nitrata, amonijaka, organskog i elementarnog ugljika, teških metala, poput olova, mangana, bakra, kadmija, cinka, nikla, vanadija i kroma.