Banjolučki biskup Franjo Komarica i ministar za izbjeglice i raseljene osobe Republike Srpske Davor Čordaš izrazili su očekivanje da će značajno veća pomoć za povratak biti usmjerena prema Hrvatima budući da je do sada od međunarodnih donacija i domaćih programa upućeno sramotno malo novca. Po riječima biskupa Komarice, prema službenim podacima o doniranim sredstvima, Hrvati su dobili samo tri posto od međunarodnih sredstava ocjenjujući kako je to iznimno ružna poruka najmalobrojnijem narodu u BiH.

Prepušteni nikome

“Ja sam svih ovih godina od vlasti, kako lokalne tako i međunarodne zajednice, tražio da nam pomognu i prekinu ovu dramu. Omogućiti svim ljudima koji se žele vratiti je temelj pravne države. Katolici se nažalost nisu vratili i oni su ovdje prepušteni nikome. Ja sam svjedok i činjenice da je Vatikan i sam Papa izrazio zabrinutost zbog ponašanja ovdašnjih vlasti jer se oni ne brinu za položaj katolika“, kazao banjolučki biskup. Po njegovim riječima to se posebno odnosi na područje Republike Srpske. Podsjetio je i na brojna ranija upozorenja poslana međunarodnim diplomatima s koje je upozorio na neprincipijelan odnos prema trima narodima. Inače, zahtjeve za obnovu imovine u Bosni i Hercegovinu podnijelo je više od sedam tisuća hrvatskih prognaničkih obitelji, a najveći dio tih zahtjeva odnosi se na teritorij entiteta Republika Srpska, poglavito na bosansku Posavinu, potvrdio je ministar za izbjeglice i raseljene osobe RS-a Davor Čordaš. Zahtjeve za obnovu imovine porušene u ratu podnijelo je 7246 hrvatskih obitelji. Kazao je kako je tijekom 2011. godine iz proračunskih sredstava RS-a za povratak Hrvata izdvojeno 2,5 milijuna konvertibilnih maraka (1,25 milijuna eura) što je značajan pomak s obzirom na činjenicu da je od 2006. do 2010. godine za te svrhe bilo osigurano ukupno 2,8 milijuna KM (1,4 milijuna eura).

Veće potrebe

Podsjetio je kako je na donatorskoj konferenciji koja je u travnju održana u Sarajevu prikupljeno oko 300 milijuna eura za povratak na području Hrvatske, BiH, Srbije i Crne Gore. Dio sredstava namijenjen BiH trebao bi osigurati zbrinjavanje 5400 obitelji od čega se 4200 opredijelilo za povratak u RS. Među njima je 1800 hrvatskih, 1200 bošnjačkih te isto toliki broj srpskih obitelji. Problem je utoliko što se radi tek o desetini izbjeglog i prognanog stanovništva koje čeka obnovu svoje imovine u BiH. Čordaš je podsjetio i na činjenicu da obnovu imovine u ovom trenutku čeka više od pedeset tisuća obitelji. Od te brojke više od 22 tisuće odnosi se na RS i na činjenicu da se za povratak prijavilo gotovo 74 tisuće osoba.

U Zagrebu svečano otvoren prvi Pullman hotel: ‘Ovo je pravi sakriveni grad za naš premium brend’