Bosna i Hercegovina, zemlja poharana političkom korupcijom, slabe infrastrukture i najvišom stopom nezaposlenosti u Europi, nakon završenog popisa pučanstva ući će i u još dublje etničke i političke podjele koje će usporiti njen budući napredak. Ovo je temeljni zaključak američkog uglednog tjednika Time, čiji se novinari bave aktualnim popisom pučanstva u BiH i njegovim refleksijama na buduće političke, nacionalne, ali gospodarske prilike po državu i njene konstitutivne narode. Svi sugovornici američkog tjednika tvrde kako je ovaj popis stanovništva, zahvaljujući lošoj daytonskoj administrativno-političkoj podjeli države, samo uvertira u još veće probleme koji će trajati godinama.
Postoje još streljivom označene zgrade, pejzaži i planine sa zaostalim minama i masovnim grobnicama koje se još i danas otkrivaju, ali postoje etničke podjele u tri konstitutivna naroda (Bošnjaci, Srbi i Hrvati). Ta podjela se u najsirovijem obliku pojavila na popisu stanovništva koji je prvi put organiziran otkada je Bosna i Hercegovina postala neovisna država, piše, između ostalog, tjednik Time. Etničke tenzije su pojačane mjesecima prije popisa pučanstva. List navodi kako su političke i vjerske vođe, zajedno s medijima, brojnim nevladinim organizacijama, pozvale Bošnjake da iskažu svoju nacionalnost kao pitanje nacionalne dužnosti iz straha da će biti oslabljeni u sustavu koji se temelji na etničkim kvotama.
Citiraju izjavu Sejfudina Tokića, voditelja kampanje u kojoj poziva Bošnjake da se u popisu deklariraju po vjerskoj i nacionalnoj pripadnosti, nadajući se kako će popis, kako je kazao Tokić, “pokazati da u BiH živi više od 50 posto Bošnjaka”. Spominju i izjavu vrhbosanskog nadbiskupa kardinala Vinka Puljića koji je kazao da je “moralna dužnost” svih katolika da se izjašnjavaju kao takvi u popisu stanovništva. Postoje i aktivisti koji, kako tvrdi tjednik Time, pozivaju svoje sugrađane da odbiju podjele, i etničke, i vjerske naljepnice. Navode izjavu Darka Brkana koji predvodi kampanju da se građani ne izjašnjavaju po etničkom, već po građanskom ključu. “Pitanje nacionalnosti ne treba se uzeti kao političko, jer političke stranke žele temeljiti svoje buduće razgovore o promjenama Ustava na tom pitanju”. smatra Brkan. On i aktivisti se nadaju da će biti dovoljno Bosanaca koji će odbaciti etničke etikete i da će jednostavno sebe na popisu pučanstva prepoznati kao “ostali”, što bi moglo oboriti postojeći Ustav BiH i izbrisati etničke podjele. Darko Brkan procjenjuje “da će 20 posto bosanskohercegovačkih građana sebe smatrati ostalima”, piše list Time.
Bosna i Hercegovina, zemlja poharana političkom korupcijom, slabe infrastrukture i najvišom stopom nezaposlenosti u Europi, nakon završenog popisa pučanstva ući će i u još dublje etničke i političke podjele koje će usporiti njen budući napredak. Ovo je temeljni zaključak američkog uglednog tjednika Time, čiji se novinari bave aktualnim popisom pučanstva u BiH i njegovim refleksijama na buduće političke, nacionalne, ali gospodarske prilike po državu i njene konstitutivne narode. Svi sugovornici američkog tjednika tvrde kako je ovaj popis stanovništva, zahvaljujući lošoj daytonskoj administrativno-političkoj podjeli države, samo uvertira u još veće probleme koji će trajati godinama.
Postoje još streljivom označene zgrade, pejzaži i planine sa zaostalim minama i masovnim grobnicama koje se još i danas otkrivaju, ali postoje etničke podjele u tri konstitutivna naroda (Bošnjaci, Srbi i Hrvati).
Ta podjela se u najsirovijem obliku pojavila na popisu stanovništva koji je prvi put organiziran otkada je Bosna i Hercegovina postala neovisna država, piše, između ostalog, tjednik Time. Etničke tenzije su pojačane mjesecima prije popisa pučanstva. List navodi kako su političke i vjerske vođe, zajedno s medijima, brojnim nevladinim organizacijama, pozvale Bošnjake da iskažu svoju nacionalnost kao pitanje nacionalne dužnosti iz straha da će biti oslabljeni u sustavu koji se temelji na etničkim kvotama.
Citiraju izjavu Sejfudina Tokića, voditelja kampanje u kojoj poziva Bošnjake da se u popisu deklariraju po vjerskoj i nacionalnoj pripadnosti, nadajući se kako će popis, kako je kazao Tokić, “pokazati da u BiH živi više od 50 posto Bošnjaka”. Spominju i izjavu vrhbosanskog nadbiskupa kardinala Vinka Puljića koji je kazao da je “moralna dužnost” svih katolika da se izjašnjavaju kao takvi u popisu stanovništva. Postoje i aktivisti koji, kako tvrdi tjednik Time, pozivaju svoje sugrađane da odbiju podjele, i etničke, i vjerske naljepnice. Navode izjavu Darka Brkana koji predvodi kampanju da se građani ne izjašnjavaju po etničkom, već po građanskom ključu. “Pitanje nacionalnosti ne treba se uzeti kao političko, jer političke stranke žele temeljiti svoje buduće razgovore o promjenama Ustava na tom pitanju”. smatra Brkan. On i aktivisti se nadaju da će biti dovoljno Bosanaca koji će odbaciti etničke etikete i da će jednostavno sebe na popisu pučanstva prepoznati kao “ostali”, što bi moglo oboriti postojeći Ustav BiH i izbrisati etničke podjele. Darko Brkan procjenjuje “da će 20 posto bosanskohercegovačkih građana sebe smatrati ostalima”, piše list Time.
