Kao Crkva, zajednica smo uskrsnulih koji grade novi svijet u solidarnosti, nasuprot sebičnosti. Na taj način urastamo u križ sebedarne ljubavi. Slaviti Uskrs znači ljubiti Kristovom ljubavlju, istaknuo je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, predvodeći misno slavlje na Uskrs 31. ožujka u zagrebačkoj katedrali, prenosi IKA.
- U otajstvu Isusove smrti i uskrsnuća, Bog je u punini objavio Ljubav koja spašava i poziva ljude na obraćenje života po oproštenju grijeha. Zahvaljujući vjeri, taj novi život oblikuje sve ljudsko ponašanje, misli i osjećaje, način razmišljanja i vladanja. Čovjek koji se po vjeri otvara Kristovu uskrsnuću ne živi samo za sebe samoga i ne zatvara oči pred potrebama bližnjih – rekao je zagrebački nadbiskup.
Govoreći o Kristovom uskrsnuću koje je univerzalni događaj koji otvara jednu novu dimenziju ljudskoga postojanja, kardinal je pojasnio da uskrsnuće otkriva Isusov božanski identitet, ali u njemu se vidi i smisao stvaranja svijeta, otkriva otajstvo života te poziv čovjeka na sudioništvo u nebeskome zajedništvu.
Krist je pobjedom nad grijehom i smrću ispunio navještaj Staroga zavjeta. On je Gospodin koji svojim čovještvom, kao Božji Sin, živi u slavi i kod Oca se zauzima za nas. Upravo zbog toga što taj događaj zahvaća cijelu ljudsku povijest i svakog pojedinca, u stanju je mijenjati ljudske živote. Osim toga, uskrsnuće je vrelo služenja u ljubavi Crkve koja nastoji ublažiti trpljenja siromašnih i slabih, jer se objavila ljubav jača od smrti i od zla", rekao je zagrebački nadbiskup.
Osvrnuvši se na ulomak iz evanđelja "Prvog dana u tjednu rano ujutro, još za mraka, dođe Marija Magdalena na grob i opazi da je kamen s groba dignut", kardinal je primijetio da je taj grobni kamen trebao zauvijek zapečatiti utrobu zemlje kao neka konačna presuda na koju nema priziva. Taj grobni kamen, prema kardinalovim riječima, predstavlja teret i tvrdoću svijeta koji je neosjetljiv na svjetlost. Bog je ušao u vrijeme kako bi ga obasjao svojom ljubavlju, kako bi oslobodio ljudsku bolesnu slobodu. No, bijaše osuđen i pokopan, a na grob je bio postavljen veliki kamen. Tumačeći kako povijest nikada ne završava, ona se u različitim oblicima i načinima mijenja u vremenu, ali u nekim bitnim stvarima ostaje ista, kardinal je zapitao: „A zašto je to tako? Zar je nemoguće očekivati istinski rast dobra, novoga i boljega čovječanstva? Jesmo li osuđeni na vječito i mučno vraćanje na isto? Jesmo li osuđeni na to da ostanemo uvijek isti, nesposobni gledati svijet novim očima?"
„Mi vjerujemo da to nije konačno stanje čovjeka, međutim kamen na Isusovu grobu trebao je zaustaviti Božji plan spasenja čovjeka", primijetio je kardinal.
"Čovjek uvijek iznova upada u tu napast kada pokušava živjeti kao da Boga nema, kada postane bezosjećajan na trpljenja drugih, kada na hirovit i sebičan način doživljava svoju slobodu apsolutnom, kada se ne želi priznati stvorenjem koje ovisi o Stvoritelju, kada društvo i kultura misle da su oni izvor morala, kada se kao jedina vrijednost postavlja osobno i trenutačno blagostanje, tada se okreće lice od Krista živog i nastoji u tminu zemlje zatomiti naviještaj uskrsnuća", upozorio je zagrebački nadbiskup, poručivši da Crkva već dvadeset stoljeća naviješta Isusovo uskrsnuće svima, bez straha pred progonima, poteškoćama, pred raznim naporima, da bi navijestila tajnu života, razlog svoje neizrecive radosti: Isus, Gospodar života bio je mrtav, a sada živi. Na misi su koncelebrirali apostolski nuncij u Hrvatskoj nadbiskup Alessandro D'Errico i dvadesetak svećenika.
>>Papa Franjo: Trgovina ljudima je najraširenije ropstvo u 21. stoljeću!
Preuzeto sa www.vecernji.hr
